"To je velika šansa za razvoj znanstvenog i tehnološkog sektora i prilika koju nećemo propustiti. U svoj rad u odborima želim uključiti stručnjake, institucije, javni i privatni sektor, udruge i građane. Stvorit ću platformu za uključivanje svih onih koji smatraju da ih se tematika na odborima direktno tiče i koji svojim prijedlozima mogu doprinijeti stvaranju boljih uvjeta za razvoj i realizaciju projekata od velike važnosti za Hrvatsku“, kazao je Flego na konferenciji za novinare o svoja prva dva mjeseca rada u EP-u. Zastupnici u EPU raspoređeni su u 20 specijaliziranih stalnih odbora. TRAN je parlamentarni odbor za promet i turizam, a ITRE za industriju, istraživanje i energetiku. 
Naglasio je da ga se procese izbora novih šefova EU-a nije ni malo dojmio, jer se sveo na „puno priče o imenima i podjelama fotelja, a nedovoljno o programima“.
"Ni u Hrvatskoj se na žalost nije dovoljno govorilo o programima, glavna tema bila je koliko će Hrvata obavljati važne funkcije u Bruxellesu i Strasbourgu. I ja bih volio da je više naših ljudi na bitnim funkcijama. Nažalost nije, ali to ne znači da se Hrvatska ne može izboriti za svoje teme. Upravo je to posao zastupnika, nas koji smo izabrani direktno od građana, da zastupamo te iste građane i interese Hrvatske u Parlamentu" - poručio je Valter Flego. Kaže da je do sada već imao priliku razgovarati s predsjednicom Komisije Von der Leyen, predsjednikom Parlamenta Sassolijem i budućim predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, čiji je izbor podržao kako kaže „iz praktičnih razloga“, jer svi su mu dali usmenu podršku ulasku Hrvatske u Schengen.
"Ulazak u Schengen previše je bitan za Hrvatsku da bi se sveo na temu koju komentiramo nekoliko puta godišnje, kad se stvore kolone na granici. Želim da svim hrvatskim zastupnicima neovisno iz koje stranke dolaze i u kojim se odborima nalaze, jesu li lijevi ili desni, Schengen bude apsolutni broj jedan" - istaknuo je Flego. Dodao je da ulazak u Schengen jednostavno nema negativnih strana i ne smije ga se svesti na smanjivanje ljetnih gužvi i olakšan dolazak turista.
"Schengen je naša 'karta za Zapad', dodatni poticaj za naše gospodarstvo, Schengen je naš ulazak u Ligu prvaka" - zaključio je Flego. On stoga vjeruje da Hrvatska može ući u Schengen i prije 2020, prije zasjedanja Hrvatske EU. Ali, pokraj zadovoljenih tehničkih uvjeta, smatra on, ostaju oni politički, a na primjeru Rumunjske i Bugarske jasno je da mogu biti teži za zadovoljiti nego li tehnički. "Svaka država članica ima pravo blokirati naš ulazak u Schengen, a znamo da se tu spominje Slovenija. Upravo će se na primjeru Slovenije vidjeti snaga i mudrost naše diplomacije. Slovenci su naši prijatelji, njima je na koncu svega u interesu da Hrvatska uđe u Schengen, da se prva obrana EU prebaci na istočne granice Hrvatske" - istaknuo je Flego. Izvijestio je da je od Von  der Leyen i Sassolija zatražio podršku glede pitanja kohezijskih fondova, koji su „strašno bitni za manje razvijene europske regije i zemlje“.
"Kohezijski su fondovi najbolja šansa Hrvatskoj da ubaci u veću brzinu i sustigne druge zemlje. Istra, naši gradovi i općine, profitirali su od kohezijskih fondova. Trenutačno je za realizaciju 20 projekata iz Kohezijskog fonda dobiveno oko 650 milijuna kuna" - poručio je Flego.

(HINA, 31. 7. 2019.)