Prema dostupnim mjesečnim pokazateljima realne gospodarske aktivnosti tijekom trećeg tromjesečja 2018. nastavio se rast realnog BDP-a, no sporijom dinamikom nego u prethodnom tromjesečju. Nešto slabijim intenzitetom nego u dosadašnjem dijelu godine nastavila su se i povoljna kretanja na tržištu rada. Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u rujnu se smanjila na 1,4%. Hrvatska narodna banka je nastavila provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, pri čemu se likvidnost domaćega financijskog sustava u rujnu zadržala na visokoj razini. Pritom je godišnji rast plasmana nefinancijskim poduzećima bio na razini iz prethodnog mjeseca, dok se kod stanovništva ubrzao. Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom se tromjesečju povećao na godišnjoj razini. Prema gotovinskim podacima Ministarstva financija u drugom je tromjesečju 2018. ostvaren znatan višak proračuna opće države, te se dug opće države iskazan u postotku BDP-a nastavio smanjivati.

Uvažavajući najnovija kretanja, u projekcijama HNB-a neznatno je snižena ocjena realnog gospodarskog rasta za 2018. godinu (2,7%), uz pogoršanje njegove strukture. Naime, temeljem dobrih ostvarenja na tržištu rada povećan je očekivani rast osobne potrošnje, a smanjen ranije očekivani rast investicija te izvoza roba i usluga. Daljnje jačanje protekcionističkih mjera i posljedično usporavanje rasta nekih važnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera moglo bi nepovoljno djelovati na buduća gospodarska kretanja. Uz to, u europodručju je ograničen prostor za korištenje protuciklične monetarne politike zbog iznimno niske razine kamatnih stopa, dok visoka razina javnog duga ograničava prostor za protucikličku fiskalnu politiku. Rast realnog BDP-a Hrvatske i nadalje relativno zaostaje u usporedbi s novim članicama Europske unije.

Izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima zadržava se na umjerenoj razini unatoč povoljnim makroekonomskim kretanjima zbog još uvijek visoke razine javnog i privatnog duga, a koji su u znatnoj mjeri podložni tečajnom i kamatnom riziku. Pritom bi se identificirani rizici mogli i ostvariti ukoliko dođe do značajnijeg pogoršanja uvjeta financiranja na međunarodnim tržištima. Na njega bi ponajviše mogli utjecati snažnije od očekivanog zaoštravanje monetarne politike u vodećim svjetskim gospodarstvima ili političke neizvjesnosti, posebice u svjetlu recentnih događanja u Italiji.

Na ovoj sjednici Savjet HNB-a dao je suglasnost za imenovanje Murata Betonera predsjednikom uprave Kent bank d.d., Zagreb, kao i za imenovanje Petra Repušića predsjednikom uprave, a Luke Čulo članom uprave Partner banke d.d., Zagreb.

Usto, Savjet HNB-a donio je odluku o izdavanju te prodaji prigodnog srebrnog kovanog novca posvećenog 100. obljetnici završetka Prvog svjetskog rata. Ovaj srebrnjak nominalne vrijednosti 150 kuna bit će u prodaji od 31. listopada o.g.


(HNB, 24. 10. 2018.)