Inflacija te rast cijena i kamatnih stopa imaju značajan utjecaj na sve dionike na tržištu osiguranja. Osiguratelji u tim okolnostima posebno moraju voditi računa o održivim strategijama ulaganja i doprinosima smanjenju negativnih efekata inflacije distribucijom održivih proizvoda osiguranja te biti na oprezu zbog pojačanog rizika otkaza i raskida ugovora. Nadzorna tijela na nacionalnoj i europskoj razini sa svoje strane aktivno rade na praćenju procesa nadzora i upravljanja proizvodima te informiranju potrošača o utjecaju inflacije na financijske usluge, a sve u cilju zaštite potrošača. Ujedno, velika se pozornost kroz smjernice i regulativu usmjeruje na rizike povezane s digitalizacijom osiguranja i buduću ulogu osiguratelja u zaštiti poduzeća i građana od klimatskih budućih nepogoda.

Naime, diljem Europske unije sve su češći ekstremni vremenski događaji i prirodne katastrofe kao što su poplave, suše, toplinski udari i oluje, koji povećavaju rizik od štetnih posljedica za građane te privatni i javni sektor. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) izradilo je Prvu europsku nadzornu ploču koja će pratiti jaz u zaštiti od osiguranja od prirodnih katastrofa. Trenutačna analiza pokazuje da je osigurana samo četvrtina ukupnih gubitaka uzrokovanih ekstremnim vremenskim prilikama i klimatskim događajima te prirodnim katastrofama u Europi. U Hrvatskoj je iskazan najveći jaz u zaštiti od potresa, dok je na drugom mjestu vidljiva velika nedostatnost osiguranja od poplava. Velike kiše i poplave rijeka tijekom cijele godine, kao i devastirajući požari ljeti postaju sve realniji rizik u Republici Hrvatskoj.

Kako bi potaknuli pokrivenost osiguranjem na razini cijelog EU-a, EIOPA i ESB predlažu da osiguratelji osmisle svoje police osiguranja koje bi jače potaknule kućanstva i tvrtke na zaštitu od nepogoda, a jedno od mogućih rješenja jest i da vlade uspostave javno-privatna partnerstva i potpore za djelomično pokrivanje troškova koje bi osiguratelji mogli imati u slučaju velikih katastrofa.

Članovi Savjeta upoznati su i s prijedlozima regulative za uspostavu digitalnog eura koje je Europska komisija objavila 28. lipnja 2023. Prema istraživanju Europske komisije 60 % građana EU-a i dalje želi imati opciju korištenja gotovine, no broj ljudi koji plaćaju digitalno povećava se. Digitalni euro izdavala bi Europska središnja banka te je on nadopuna gotovini (kovanicama i novčanicama eura), a ne njegova zamjena. Dodatna je opcija za svakodnevna digitalna plaćanja ili prijenos novca između korisnika te je izravno dostupan svim građanima i nefinancijskim trgovačkim društvima/obrtnicima europodručja bez plaćanja troškova za potrošače. Digitalni euro predstavljao bi obvezu središnje banke (jednako kao i gotovina danas).

Na sjednici Savjeta bilo je riječi i o aktualnostima na tržištu kapitala i o prijedlozima Zagrebačke burze za dodatnu segmentaciju tržišta. Raspravljalo se i o glavnim promjenama iz nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je usvojen na sjednici Vlade RH 30. lipnja ove godine. Pritom su predstavljeni i prijedlozi zakonskih promjena u sustavu mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava koje će Udruženje društava za upravljanje mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) uputiti Ministarstvu rada i mirovinskih sustava, obitelji i socijalne politike na daljnju raspravu.

(HANFA, 10. 7. 2023.)

Fotografija: Pixabay