Izmjene se rade u cilju proširenja broja korisnika prava, kao i djece za koju se ostvaruje ovo pravo, navela je državna tajnica Željka Josić.

Prema preliminarnoj procjeni broj korisnika koji će biti obuhvaćen ovim izmjenama je 271.000 korisnika, a prosječan broj djece je oko 511 tisuća. 

Istovremeno se mijenjaju dohodovni cenzusi na temelju kojih se utvrđuju pojedinačni iznosi doplatka za djecu definiranjem i većeg broja dohodovnih razreda, a sve u cilju pravednije raspodjele samog doplatka za djecu. 

Pri tome se, u skladu s navedenim dohodovnim razredima, istovremeno predlaže i povećanje svote doplatka za djecu za sve korisničke skupine - i to od 30 do 60 eura. 

Sredstva koja su planirana u državnom proračunu, odnosno u projekcijama iznose 89 milijuna eura za 2024., 159 milijuna eura za 2025. i 150 milijuna za 2026. godinu.

Josić je napomenula da korisnici prava na doplatak za djecu koji imaju teži invaliditet, kojima se svota doplatka određivala neovisno o dohodovnom cenzusu, moći će i dalje podnositi i ostvarivati prava iz Zakona o doplatku za djecu, ovisno o svome dohodovnom cenzusu. Odnosno u isto će vrijeme moći koristiti i inkluzivni dodatak i doplatak za dijete.

U Sabor je Vlada uputila i Konačni prijedlog Zakona o inkluzivnom dodatku, zakona kojeg se ova Vlada obvezala prema osobama s invaliditetom donijeti u ovom mandatu, naveo je ministar rada Marin Piletić.

Zakonom se objedinjuju četiri različite vrste potpora osobama s invaliditetom - pravu na osobnu invalidninu, doplatku za pomoć i njegu, uvećanom dječjem doplatku i novčanoj pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom. 

"Inkluzivni dodatak predstavlja novu novčanu naknadu namijenjenu osobama s invaliditetom i to u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu spriječiti njihovo puno i učinkovito sudjelovanje društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, te ne predstavlja prihod u smislu zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi", rekao je Piletić. 

Predloženi su mjesečni iznosi u pet razina - od 138 do 720 eura, a ukupni procijenjeni fiskalni učinak za provedbu ovog zakona je 506 milijuna eura.

Između ostalog, Vlada je Saboru uputila i konačni prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima te Zakona o parničnom postupku.

Državni tajnik Juro Martinović naveo je kako ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju najčešće sklapaju osobe starije životne dobi te da za uzdržavanje, skrb i brigu daju svoju imovinu pa je cilj spriječiti zlouporabu, odnosno profesionalizaciju sklapanja ovakvih ugovora. 

Uz to, zakonom se ograničava broj ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te će davatelji moći istovremeno imati ugovore s najviše tri primatelja uzdržavanja, a ustrojit će se i registar ugovora.

Kako bi se osigurala veća zaštita starijih osoba, predlažu se i izmjene parničnog postupka, odnosno propisuje se da su postupci radi izmjene, raskida, utvrđenja ništetnim, poništenja ugovora o doživotnom te dosmrtnom uzdržavanju hitni postupci. 

(HINA, 7. 12. 2023.)

Fotografija: Pixabay