Vladajući su podsjetili da je to bilo vrijeme kada su na ekonomska kretanja utjecali potres i pandemija koronavirusa ističući kako je većina preporuka Državnog ureda za reviziju već provedena.

Napominjući kako su za taj Izvještaj dobili uvjetno mišljenje, zamjenica glavnog državnog revizora Nediljka Rogošić je kazala da je Državni ured za reviziju skrenuo pozornost na kratak rok za korištenje sredstava pomoći iz Fonda solidarnosti EU za sanaciju štete od potresa u Zagrebu te Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji jer je do vremena obavljanja revizije od 684 milijuna eura, koliko je bilo RH na raspolaganju, iskorišteno je bilo njih samo 653.000 eura.

Stoga su, napomenula je, državnim tijelima preporučili da se poduzmu žurne aktivnosti kako bi se osigurali preduvjeti za korištenje tih sredstava. 

Također, Rogošić je upozorila i da su dospjele obaveze za zdravstvene ustanove krajem 2020. godine iznosile 9,4 milijarde kuna te su one u odnosu na godinu prije porasle za 43 posto. Dodala je i da se po podacima za 2021. godinu taj dug u zdravstvenom sustavu povećao na oko 14 milijardi kuna.

Davši potporu izvještaju, Zvonimir Troskot (Klub Mosta) ocijenio je da se "autanazija hrvatskog gospodarstva" provodi kroz korupciju, prekomjerno zaduživanje, nekontroliranu državnu potrošnju, visoke poreze i inflaciju. "Iznos koji na godišnjoj razini nestaje kroz korupciju, Vlada nadoknađuje kroz zaduživanje", ustvrdio je.

Upozorio je i da je naša zemlja jedina europska zemlja s dvocifrenim udjelom prihoda od PDV-a u BDP-u pri čemu je taj udio u Hrvatskoj gotovo za 80 posto veći od europskog prosjeka.

Vesna Vučemilović (Klub Suverenista) podsjetila je da je u 2020. godini zbog zatvaranja, izazvanog pandemijom koronavirusa, došlo do rekordnog rasta javnog duga i pada prihoda državnog proračuna, na što je i tada upozoravala. Smatra kako je za očekivati da će Vlada uskoro biti primorana uvesti nove poreze, primjerice porez na imovinu.

"Krajnje je vrijeme da bogati počnu puniti državni proračun više nego je to sada ako želimo zadržati ljude u Hrvatskoj. Oni, kojima je 'voda došla do grla', biraju kartu u jednom smjeru za razvijene zemlje", poručila je. 

Vučemilović je upozorila i da se iz tog izvješća vidi da su jedinice lokalne samouprave dobile oko milijardu kuna beskamatnih zajmova što potvrđuje da sadašnji teritorijalni ustroj nije dugoročno održiv. Ovih više od 500 jedinica lokalne samouprave nema nikakvog smisla što je jasno svima, ali vlada nikako da krene u teritorijalni preustroj, upozorila je.

S tim se složila i Marijana Puljak (Klub Centra i GLAS-a) koja je kazala i kako nalazi revizije upućuju na to da naša zemlja ne može izdržati 556 gradova i općina te 21 županiju, a na što godinama upozoravaju iz EU te naši stručnjaci.

Grozdana Perić (Klub HDZ) podsjetila je da su 2020. godine zaustavljena pozitivna kretanja i ekonomske aktivnosti koje su bile u prethodnih pet godina, pri čemu je došlo do pada BDP-a za osam posto, čemu je prvenstveno uzrok pandemija koronavirusa. Zbog pandemije, navela je, došlo je i do pada izvoza roba i usluga više od 25 posto te blagog pada industrijske proizvodnje.

Perić je kazala i da su posljedice potresa i pandemije koronavirusa utjecale na poslovanje i proračun te godine kada je ukupan manjak proračuna bio oko 25,4 milijarde kuna. Vezano uz samo godišnje izvješće, kazala je da je, od 45 provedbi i preporuka koje je dao Državni ured za reviziju, dvije su djelomično izvršene, 18 postupaka je u postupku provedbe, a 25 provedbi je već provedeno.       

Boris Lalovac (Klub SDP) izrazio je zabrinutost stanjem u zdravstvu ocijenivši kako bi u Saboru trebalo otvoriti raspravu o stanju financijskih potraživanja i obaveza u zdravstvenom sustavu. Smatra da bi bilo dobro saznati koliko ljudi u Hrvatskoj plaća i koristi zdravstvo, jer se cijelo vrijeme taj sustav proglašava da troši nemilice i ništa drugo ne radi nego samo troše. "To je loša poruka", kazao je. 

Izrazivši zadovoljstvo kvalitetom izvještaja, Sandra Benčić (Klub ZLB) upozorila je na način financiranja APN-ovih stambenih kredita za čije subvencije mogu aplicirati samo oni kreditno sposobni. "Samim time, eliminiramo iz mogućnosti kupnje stana subvencijom one koji nisu kreditno sposobni a to su najčešće oni kojima najviše treba i pomoći pri kupnji prve nekretnine, oni koji rade sezonski, rade za minimalne plaće ili imaju nesigurne poslove", rekla je.

Tijekom rasprave zastupnici su većinom upozoravali na probleme u zdravstvu, pri čemu je Ivana Kekin upozorila kako i sama Državna revizija i Ministarstvo financija godinama traže da se uredi Zakon o obaveznom osiguranju i da u njemu bude jasno kako se računaju troškovi kako bi se bolje vodio zdravstveni sustav. No, upozorila je, od toga još ništa. 

(HINA, 23. 3. 2022.)