Državni tajnik Ministarstva financija Željko Tufekčić istaknuo je da proračun za 2018. predstavlja nastavak fiskalne konsolidacije i trenda poboljšanja fiskalnih pokazatelja.

"Nakon rebalansom planiranog manjka opće države za ovu godinu od 0,6 posto BDP-a i očekivanog smanjenja udjela duga u BDP-u do kraja ove godine za oko 3 posto, u 2018. projicirani deficit opće države planiran je na razini od 0,5 posto BDP-a, a nastavklja se i trend smanjenja udjela javnog duga u BDP-u za procijenjenih 3,2 posto i krajem 2018. bi trebao biti na razini iznad 76 posto", kazao je Tufekčić.

Podsjetio je i da je Ministarstvo financija u procesu izdavanja državni obveznica za povrat dugova u autocestovnom sektoru. Rekao je i da su svi investitori istaknuli zadovoljstvo kretanjima fiskalnih pokazatelja u protekle dvije godine. Očekuje do kraja godine refinanciranje dodatnih 2,4 milijarde eura kredita u autocestovnom sektoru što će značiti značajno smanjenje troškova kamata na te kredite.

"Riječ je o proračunu i projekcijama koje dalje jačaju i povećavaju održivost javnih financije u uvjetima poreznog rasterećenja uz istodobno osiguravanje potrebnih i dostatnih sredstava za sve potrebe funkcioniranja države, pružanje svih javnih usluga i potreba, za plaće i mirovine i osiguravanje dodatnih sredstava za neke nove programe i projekte, prije svega u području demografije, gospodarstva, socijalne, branitelja i decentraliziranih sredstava", rekao je državni tajnik Ministarstva financija Tufekčić.

Prijedlogom proračuna za 2018. predviđa se da će ukupni prihodi iznositi 129 milijardi kuna i biti za 6,1 posto viši u odnosu na aktualni proračun, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna ili 5 milijardi više. Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto.

Pohvalivši napore koji su vidljivi u prijedlogu državnog proračuna za 2018. godinu koji predstavlja nastavak konsolidiranja, vanjski član odbora Željko Lovrinčević predložio je osnivanje registra potencijalnih obveza koje se prema Hrvatskoj mogu pojaviti, poput sudskih sporova, arbitraža i slično.

"Veći broj takvih događanja može ugroziti osjetljivu putanju za uvođenje eura u smislu smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u", ocijenio je.

Popis značajnih potencijalnih obveza postoji u Ministarstvu financija i objavit ćemo ga zajedno s izvješćem o izvršavanju državnog proračuna za 2017., odgovorio mu je Tufekčić.

Vanjski član Matija Kroflin upozorio je na restriktivnu politiku prema plaćama u javnom sektoru odnosno zamrzavanje plaća u javnim službama, posebice u svjetlu pojave deficitarnih zanimanja.

Na pitanje Branimira Bunjca (Živi zid ) koji je na sjednici bio u ime predlagatelja, zašto u projekcijama proračuna  nema smanjenja stope PDV-a što je bio predizborno obećanje HDZ-a glavna državna rizničarka Ivana Jakir-Bajo rekla je kako je "paket reformi prezentiran i u primjeni i kada se stvore preduvjeti za daljnje smanjenje onda ćete ih vidjeti".

Saborski Odbor za financije na sjednici nije prihvatio prijedlog zakona o posebnom porezu na imovinu kreditnih institucija, predlagatelja Kluba zastupnika Živoga zida i SNAGA-e koji predviđa oporezivanje imovine banaka, kao ni prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, predlagatelja zastupnika Goran Aleksić. 

Goran Aleksić, nezadovoljan odbijanjem vladajućih njegova prijedloga zakonskih izmjena kojim bi se omogućilo, rekao je, da banke prestanu nezakonito naplaćivati kamatne stope, snimao je mobitelom sjednicu.

Predsjednici Odbora Grozdana Perić ga je zbog toga opomenula.

Odbor za financije nije prihvatio ni izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koje je predložio Klub zastupnika Mosta i koji predviđa omogućavanje revizije poslovanja HNB-a.

Glavna državna rizničarka Jakir-Bajo najavila je da će u roku dva do tri mjesec biti predložene izmjene Zakona o državnom uredu za reviziju  koje će obuhvatiti i to područje.


(HINA, 15. 11. 2017.)