U Konačnom prijedlogu Zakona dodatno se definiraju i mehanizmi utvrđivanja nadležnosti nad pružateljima medijskih usluga, pojasnila je u četvrtak u Hrvatskom saboru ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Uvodi se i veća transparentnost u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano za objavu vlasničke strukture na internetskim stranicama samog pružatelja kao i na objavu podataka vezano za iznose i izvore financiranja.

Također se uvodi obveza da se sredstva za financiranje proizvodnje i objavljivanja regionalnih i lokalnih programa, a koja su osigurana u proračunima dodjeljuju putem javnog poziva na temelju javno objavljenih kriterija. 

Mijenja se način izračuna programske osnove, usklađuje se udio ukupnog tjednog programa koji mora biti posvećen priopćavanju vijesti i obavijesti na području koncesije sukladno veličini koncesijskog područja.

Uvodi se i veća zaštita hrvatskog kulturnog identiteta kroz povećanje kvote hrvatske glazbe, hrvatskih audiovizualnih djela te uvođenje kvote za djela neovisnih producenata audiovizualnih djela, dodala je.

Promjene su vezane i za narušavanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija; tako da se u slučaju da udio jednog pružatelja medijskih usluga u ukupnim godišnjim prihodima od obavljanja djelatnosti dosegnu udio od 40 posto u udjelu svih pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija, smatrat će se da taj pružatelj ima dominantnu ulogu na tržištu. Tako dolazi i do narušavanja pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, te ne može uz postojeće stjecati nove udjele, niti mu Vijeće za elektroničke medije može dati novu koncesiju ili dopuštenje.

U predloženom Zakonu se pojačavaju i odredbe vezane za obveze pružatelja elektroničkih publikacija; audiovizualne medijske usluge ne smiju sadržavati poticanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupa ili člana grupe koje se temelji na diskriminaciji na osnovi spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, religije ili uvjerenja, političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi, seksualne orijentacije ili državljanstva, kao ni sadržaje koji izazivaju na počinjenje terorističkoga kaznenog djela.

U saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona u četvrtak navečer zastupnik Zlatko Hasanbegović  (klub Domovinskog pokreta) rekao je da je zakonski prijedlog 'mješavina normotehničke teško prohodne papazjanije, nepismenosti i prenormiranosti'. To je pokušaj zakonske regulacije onoga što nije potrebno regulirati, drži Hasanbegović.

Po njegovom sudu brisanje zabrane vertikalne integracije znači da distributer, odnosno telekom, može i proizvoditi program. To je, kaže Hasanbegović, početak vlasničkog lova stranog telekom kapitala u hrvatskom medijskom prostoru. Ustvrdio je kako je predloženim zakonskim prijedlogom izvršena solomonska normotehnička dorada kao posljedica djelovanja lobija. Kozmetičke promjene ne mogu poništiti činjenicu da se radi o ideološkom cenzorskom zahvatu u slobodu medija, a radi suzbijanja lažnih vijesti i očuvanja javnog zdravlja, naveo je.

Goran Ivanović (klub HDZ-a) najavio je potporu zakonskom prijedlogu napominjući kako se uvodi transparentnost vlasničke strukture, iznosi i izvori financiranja. Očekuje da će to pridonijeti promjeni percepcije javnosti, ocijenivši  kako je to velik pomak u pravom smjeru za medije u Hrvatskoj. Naglasio je važnost zaštite i poticanje vlastite proizvodnje medijskog programa.

Barbara Antolić Vupora (klub SDP-a) najavila je kako neće podržati zakonski prijedlog, jer smatra da je najprije trebalo donijeti zakon o medijima i medijsku politiku. Upozorila je na otpuštanja novinara uslijed covid krize i koji rade u sve težim radnim uvjetima i, kako kaže, često ih se povlači po sudovima. Navela je i 'gušenje neovisnih medija, pritisak političkih struktura, neprihvatljivu koncentraciju vlasništva nad medijima'. Smatra da se problemi ne detektiraju niti pokušavaju rješavaju, a da su mediji 'sve više upućeni na milostinju političara koji ih pokušavaju podrediti svojim ciljevima'. 

Miroslav Škoro (klub Hrvatskih suverenista) zauzeo se za veću zastupljenost hrvatske glazbe u eteru.

Nino Raspudić (klub Mosta) drži da se zabrinjavajuće hipernormira komunikacija. Naveo je i problem govora mržnje i pitanje rodnog identiteta, jer smatra da nije potrebno da se predloženi zakonski prijedlog 'bavi pitanjem mržnje i ljubavi'. Dodao je da će razmisliti o podršci zakonskom prijedlogu, povuče li se odredba o rodnom identitetu.

Milorad Pupovac (klub SDSS-a) pozvao je na kulturu dijaloga i rasprave. Nacionalne manjine očekuju priznanje njihove posebnosti, rekao je Pupovac i podržao fond za pluralizam.

(HINA, 23. 9. 2021.)