"Hrvatski kvalifikacijski okvir je najvažniji alat, najvažniji instrument za usklađivanje potreba tržišta rada pa tako i budućih potreba i svijeta obrazovanja. To je najvažniji alat i za usklađivanje kvalifikacija koje se dobivaju u Hrvatskoj s onima koje se dobivaju u europskome prostoru," istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Dodala je da su izmjene i dopune u prvom redu napravljene tako da se propiše jasno razlikovanje kvalifikacija, prema različitim vrstama studijskih i obrazovnih programa kojima se one stječu, što podrazumijeva i mogućnost da se određene kvalifikacije razlikuju prema vrsti i da su pridružene istoj razini hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

"Ovo danas je jedan veliki dan za 50 tisuća studenata stručnih studija i 150 tisuća svih koji su završili stručne studije", kazao je Željko Jovanović (SDP).

Riječ o zakonu koji govori "ne" jednoj maloj interesnoj skupini predvođenoj prorektorom i rektorom Zagrebačkog sveučilišta koja je odlučila degradirati stručne studije iz svojih uskih partikularnih interesa, rekao je Jovanović.

Njegov stranački kolega Joško Klisović pozvao je na nediskriminatorni tretman studenata sveučilišnih i stručnih studija i kod upisa doktorskih studija jer, ističe, hrvatski student koji završi diplomski stručni studij može se upisati u Sloveniji recimo na doktorski studij, ali se ne može upisati u Hrvatskoj. Jednako tako Slovenac koji završi diplomski stručni studij bi se morao moći upisati u Hrvatskoj. "Direktive EU zabranjuju ovakvu vrstu diskriminacije", naglasio je Klisović.

“Govorite o kvalifikacijama, a u zadnje tri godine je uhljebljeno 5000 novih državnih dužnosnika.  Jedina kvalifikacija koji oni trebaju imati u ovom trenutku je stranačka iskaznica HDZ ili HNS-a", kazao je Krešo Beljak (HSS).

Kao primjer naveo je Borisa Blažekovića koji je, kako je rekao, sa srednjom stručnom spremom imenovan za generalnog konzula u New Yorku. "Jedina kvalifikacija, dakle, koja je potrebna da bi se radilo u Hrvatskoj, u državnim službama, je stranačka iskaznica", ponovio je.

Ivana Lovrinovića (PH) zanima je li moguće usklađivanje hrvatskog kvalifikacijskog okvira s onim u EU u situaciji kada kurikularna reforma čeka. 

Ministrica Divjak odgovorila mu je da reforma ne stoji i da na jesen u tri do pet posto škola, osnovnih i srednjih, kreće eksperimentalna provedba. "Ništa ne stoji i krećemo od sljedeće školske godine s eksperimentalnom provedbom u prve i pete razrede osnovnih škola", naglasila je. 

Osvrnuvši se na primjedbe da kvaliteta stručnih i sveučilišnih studija nije ista, Stjepan Ćuraj (HNS) smatra da je tržite to koje mora procijeniti je li želi osobu sa sveučilišnog ili stručnog studija. "Svako ima svoje prednosti i svoje, neću reći nedostatke, ali svi znamo što je struka, a što je znanost. I mislim da tu tržište treba biti to koje će preferirati", rekao je.

Pitanje kvalitete studija problematizirala i Vesna Pusić (GLAS) koja smatra da je u državi s 4 milijuna stanovnika nemoguće generirati veliki broj kvalitetnih studija i da se zato mora inzistirati na kvaliteti.

Tomisilav Sokol (HDZ) istaknuo je da je svakako potrebno dizanje kriterija kako bismo spriječili inflaciju diploma koja je, rekao je, nažalost krenula s Bolonjskim procesom. No, dodao je, ti problemi se ne rješavaju ovim zakonom već drugim propisima.

Sabor zasjedanje nastavlja u utorak.


(HINA, 09. 02. 2018.)