Nezavisni Tomislav Žagar nezadovoljan je odredbom prema kojoj i stranac može u Hrvatskoj imati registriran OPG. "Neka on to učini na drugi način, neka ima korporativnu djelatnost, neka formira društvo ograničene odgovornosti, ali ako dozvolimo ovakvu odredbu potpuno će se promašiti meta", rekao je Žagar.

SDP-ovac Domagoj Hajduković prema zakonskom prijedlogu je "oprezno entuzijastičan i oprezno optimističan", a zamjera mu što država regulira kako će poslovati OPG-ovi, način na koji će upisivati svoju imovinu, dok "s druge strane o svojoj ne vodi računa".
HSS-ov Davor Vlaović podržao je predloženi zakon, no ističe kako nedostaje prvi korak u sređivanju stanja u poljoprivredi, donošenje strategije razvoja poljoprivrede jer smo, kako je kazao, u proteklih deset godina izgubili više od 20.000 OPG-ova iz upisnika.

"Smeta nas da je ciljana skupina šezdesetak tisuća OPG-ova. Pa ciljana skupina mora bit 165.000 OPG-ova upisanih u upisnik, sačuvati svakog onog koji se želi baviti poljoprivrednom proizvodnjom i ostati živjeti u svom selu. Tu moramo naći modele da zaštitimo svih 165.000, i ne samo pogodovati određenoj skupini", rekao je Vlaović

Mostov zastupnik Tomislav Panenić za Vladin prijedlog kaže kako želi pogodovati trgovačkim društvima, dok se OPG-ovima "podcrtava da narušavaju tržišne odnose". Upozorava kako će se predloženim mjerama smanjiti broj OPG-ova i prebaciti ih u trgovačka društva, "pa će nakon par godina vlada reći da je povećana učinkovitost". 

Njegov stranački kolega Marko Sladoljev protivi se, pak, prijedlogu da je nositelj OPG-a obvezan voditi evidenciju o proizvodnji i prodaji vlastitih proizvoda te izvješće mora podnositi i ministarstvu i Agenciji za plaćanje. "To je nova obveza i novi parafiskalni namet i predlažemo da se ukine ta obveza dostave izvještaja", rekao je.

HDZ-ov Josip Križanić ističe kako predloženi zakon pruža razlikovni okvir za ona poljoprivredna gospodarstva koja se poljoprivredom unutar kućanstva bave u vrlo ograničenom obuhvatu za vlastite potrebe, od onih koji se bave poljoprivredom i poduzetništvom u tržišno orijentiranom obuhvatu.

Njegov stranački kolega Davor Ivo Stier uvjeren je kako vlada i Ministarstvo poljoprivrede nastoje izići u susret i pomoći malim proizvođačima te kako predloženi zakon treba gledati i u tom kontekstu. "Nije to uvijek bio slučaj u Hrvatskoj, znalo se nekada pogodovati više onim velikima", rekao je Stier.

Branko Hrg (Klub HDS, HSLS, HDSSB) ističe kako zakon treba dorade, no hvali resorno ministarstvo koje je u roku šest mjeseci predstavilo zakon.

Branimir Bunjac (Živi zid) zakonom predviđene kazne koje dostižu i do 15 tisuća kuna smatra previsokima jer, kaže, netko možda neće pravovremeno vidjeti zakon. U tom je kontekstu predložio da sustav kažnjavanja bude ustrojen tako da inspektori najprije daju savjet, pa edukacija i upozorenje, a tek tada kažnjavanje.

Zakonom bi se, po tumačenju Vlade, trebala jasno definirati pravila za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede te stvoriti prepoznatljiv organizacijski oblika za obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Ciljana skupina je 62.128 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čiji su nositelji mlađi od 56 godina, a radi se uglavnom o tržišno orijentiranim poljoprivrednim gospodarstvima.

Prijedlogom se regulira i obveza podnošenja zahtijeva za upis i unošenje promjena u Upisnik OPG-a kao javnu službenu evidenciju, koja će evidentirati podatke o djelatnosti, voditelju, članovima i raspoloživim proizvodnim resursima OPG-a. Zakonom su predviđene olakšice za obiteljska poljoprivredna gospodarstva vezana uz ovrhu i mogućnost otvaranja zaštićenih računa za gospodarstva koja se bave stočarskom proizvodnjom.


(HINA, 16. 11. 2017.)