"Odnos prema imovini zrcali odnos prema državi", rekao je ministar državne imovine Goran Marić, a zatečeno stanje državne imovine okarakterizirao je kao zapuštenost, bizantizam i rasipništvo.

Sve je to potkrijepio primjerom kod Ban centra, gdje je jedan poslovni prostor od 125 metara četvornih u srcu Zagreba godinama bio prazan, a poslije je utvrđeno da ga je susjed spojio sa svojim stanom probivši zid.

"To je samo jedna slika, takva je cijela gotovo Hrvatska. I nitko ništa nije poduzeo", dodao je.

Objasnio je da je taj prostor odvojen te da je raspisan natječaj, a slično će, rekao je, biti i sa svom državnom imovinom.

Zakon bi trebao omogućiti i uređenje desetljećima zapuštenih hotela, poduzeća iz bivše države kroz dugogodišnji zakup, no to bi se, kako je upozorio SDP-ov zastupnik Joško Klisović, moglo odraziti na odnose sa susjednim državama.

"Čitav niz objekata su doslovno ruglo... Često odem na more u Gradac, gdje imamo 17 odmarališta, i to je jednostavno strašno. Pozivam da se to rješava", istaknuo je nezavisni zastupnik Vlaho Orepić.

Izrazio je želju da predloženi zakon koji je u Saboru u drugom čitanju ne pogoduje nekorektnom stjecanju vlasništva nad takvom imovinom.

Klisović je upozorio kako iz prijedloga proizlazi ovlast da se ona imovina koja još nije razjašnjena u procesu sukcesije s državama bivše Jugoslavije stavi u ekonomsku upotrebu, to jest da je država da u zakup ili neke druge oblike djelovanja.

"Volio bih znati jeste li vodili brigu o tom međunarodno-pravnom, odnosno vanjskopolitičkom aspektu i posljedicama koje može proizvesti ovo pitanje kad ste definirali ovaj članak zakona?" upitao je.

"Ovim zakonom se uopće ne zadire u vlasničke odnose, postoji samo izbor - ostaviti ovako ili to riješiti na ovakav način", odgovorio je ministar Marić.

Dodao je kako nas - kad je riječ o imovini Republike Hrvatske na području bivših republika - nitko čak nije ni pitao o vlasništvu. "Što se dogodilo s 400 prodajnih prostora Borova, Šimeckog, Ininim crpkama po Srbiji, Crnoj Gori, BiH i ostalim? Rasprodano je sve, a mi nećemo to raditi, u vlasničke odnose dok se ne riješe imovinsko-pravni odnosi nitko neće dirati", istaknuo je ministar.

Prijedlog je, dodao je, da se stavi u funkciju, a ne da se rješava pitanje vlasništva.

Kad je riječ o državnoj imovini koju bi trebalo staviti u funkciju, riječ je o 330 bivših vojarni na 50 milijuna četvornih metara zemljišta, 3470 građevinskih zemljišta ukupne površine 429 milijuna četvornih metara, 3860 poslovnih prostora, od kojih je 930 praznih, a 210 bespravno korištenih, 80 kampova, više tisuća stanova, garaža...

Prema prijedlogu, ministar državne imovine donosi odluke o raspolaganju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa, nekretninama te pokretninama procijenjene vrijednosti do 7,5 milijuna kuna, umjesto kao dosad do milijun kuna, a u ostalim slučajevima odluku donosi Vlada.

"Upravljanje dionicama treba jasnije definirati, kako država upravlja... a ne da jedan ministar to radi ovako, drugi onako", istaknuo je HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker.

Kad su u pitanju nekretnine, prijedlog novog zakona predviđa i zabranu podzakupa i podnajma.

Kad je riječ o trgovačkim društvima u vlasništvu države, mjerodavna ministarstva izravno će Vladi predlagati i članove njihovih uprava i nadzornih odbora.

Tomislav Panenić (Most) upozorio je, među ostalim, da registri nekretnina moraju biti javni.

"Ajmo više jedanput tu transparentnost podignuti na razinu da svaki građanin, svaka zainteresirana strana, bila to lokalna samouprava, poduzetnik ili bilo tko, zna što je državna imovina na nekom području", pozvao je.

"Evidencija Ministarstva državne imovine je javna i bit će javna dok sam ja ministar. Sve odluke koje donese Ministarstvo državne imovine su javne i bit će javno objavljene", istaknuo je ministar Marić.

(HINA, 18. 01. 2018.)