20 oporbenih zastupnika, kojom od Vlade traže da Saboru dostavi sve ugovore i odluke vezane uz vjetropark Krš-Pađene, te sve odluke Ministarstava energetike i zaštite okoliša i HERA-e vezene uz taj projekt.

Pozivajući se na izračune stručnjaka koje su angažirali, iz DP-a tvrde da će hrvatski potrošači u 14 godina isplatiti 2, 2 milijarde kuna više nego što bi prema zakonom predviđenoj cijeni trebali platiti. Kao razlog tolike cijene navode "besramno pogodovanje i korupciju u režiji HNS-a, SDP-a i HDZ-a". Vlada je Saboru predložila da Interpelaciju odbije, a resorni ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić opetuje kako su sva rješenja koja je o tom projektu 2017. donosilo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, koje je preuzeo, donesena nakon prethodne konzultacije s DORH-om, kao i da su ona pravomoćno potvrđena na sudu, u travnju 2019. godine.

Sva postupanja Ministarstva bila su u skladu sa zakonom "nakon višestrukih konzultacija s DORH-om", a "to je dokazano na dvije sudske instance i to je nešto na čemu ćemo inzistirati u saborskoj raspravi ", poručio je. Projekt Krš Pađene, koji je 2003. pokrenuo austrijski investitor, 2012. preuzelo je energetsko društvo C.E.M.P. d.o.o.  Na realizaciji tog projekta radile su institucije i nadležna ministarstva u vrijeme više vlada.

U četvrtak o petom krugu porezne reforme

Sabor će u četvrtak raspraviti četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme, kojima predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.

U prvo su čitanje poslane izmjene zakona o porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na dodanu vrijednost (PDV) te o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Ukupni učinak četiri dosadašnja kruga porezne reforme veći je od 8,2 milijarde kuna, a novim se krugom ukupno porezno rasterećenje penje na 10 milijardi kuna.

(HINA, 9. 11. 2020.)