Taj zakonski prijedlog koji će se pred zastupnicima naći u prvom čitanju već je doživio brojne kritike poljoprivrednih udruga ali i oporbenih zastupnika. Tvrde da će se njime uništiti domaća proizvodnja autohtonog sjemena, da pred poljoprivredne proizvođače koji dorađuju sjeme za vlastitu uporabu stavlja iste uvjeti kao i za proizvođače sjemena namijenjena tržištu kao i da favorizira multinacionalne kompanije.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede odbacili su te tvrdnje, poručivši kako se novim zakonom želi uvesti red u sjemenarsku proizvodnju.

Kako bi proizvođači imali mogućnost korištenja zdravog i kvalitetnog sjemena proizvedenog na vlastitom gospodarstvu, uvodi se pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“, što tim gospodarstvima omogućuje da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište. Takvo sjeme morat će proći postupak dorade kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama, bolesti i korova, s obzirom da je urod zaraženih usjeva toksičan za ljude i životinje, stoji u obrazloženju zakonskog prijedloga.

Glavni cilj Zakona o sjemenu je urediti proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala žitarica, krmnog bilja, repe, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja, loze, voća i ukrasnog bilja. Također, odrediti nadležnost pojedinih tijela i urediti propise, inspekcijski nadzor kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva.

Kako bi se očuvale autohtone, tradicionalne sorte i pohranile u banku biljnih gena, predloženi Zakon propisuje donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora kroz koji će se definirati detaljne aktivnosti koje će provoditi sudionici navedenog Nacionalnog programa, navodi se, među ostalim, u obrazloženju.

(HINA, 23. 3. 2021.)