Pravobraniteljica za djecu u izvješću ističe da će stotine tisuća djece u Hrvatskoj vjerojatno vrlo dobro upamtiti 2020., godinu koju je obilježilo zatvaranje škola i vrtića, ali i potresi zbog kojih su brojna djeca ostala bez krova nad glavom.

Stoga je njezino izvješće o radu za prošlu godinu gotovo u svim svojim dijelovima obilježeno izvanrednim situacijama - pandemijom i potresima.

Djeca su gotovo devet mjeseci 2020. bila "na čekanju", čekala su informacije o otvaranju škola i vrtića, čekala su Internet i računalo, informacije o maturi, preglede i terapije te povratak u domove, navodi među ostalim pravobraniteljica te upozorava na moguće dugotrajne posljedice za mentalno i fizičko zdravlje djece.

Ističe i poteškoće kod nastave na daljinu, posebice za djecu s teškoćama u razvoju te djecu koja žive u obiteljima u riziku od nasilja i zlostavljanja.

"Cjelokupni život djece - od obrazovanja do aktivnosti slobodnog vremena i druženja - preselio se u digitalno okružje, koliko su djeca i odrasli koji o njima skrbe bili spremni za tu promjenu te koji je njezin učinak na dobrobit djece, vrijeme će pokazati", stoji u izvješću.

U 2020. godini Ured pravobraniteljice zaprimio je 1923 novih prijava vezanih uz povredu pojedinačnih prava djece, 10 posto više nego godinu prije, dok je uputio 72 preporuke i upozorenja.

Zabrinjava, međutim, da je prihvaćena tek svaka druga preporuka, dok je tek svaka šesta do kraja godine bila u cijelosti i realizirana, upozorava pravobraniteljica.

Sabor će u srijedu raspravljati i o konačnom tekstu izmjena Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, kojima je cilj ubrzati postupke za ostvarivanje statusa Hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) iz Domovinskog rata, koji trenutno traje i preko dvije godine.

Izmjenom se ubrzava i postupak stambenog zbrinjavanja hrvatskih branitelja i stradalnika, kao i postupak ostvarivanja prava namijenjenih socijalno ugroženim braniteljima.

Na dnevnom redu je i konačni tekst Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, kojim se žele obuhvatiti svi civilni stradalnici.

Po novom zakonu, prava će moći ostvariti hrvatski, ali i strani državljani uz uvjet da su u trenutku stradanja imali prebivalište u Hrvatskoj. Procijenjeni broj novih korisnika statusnih prava temeljem novog zakona je oko 2.500.

"Izričito je propisano da statuse i prava iz ovog zakona ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku", naglasio je ministar branitelja Tomo Medved.

(HINA, 29. 6. 2021.)