Izmjenama Zakona o kaznenom postupku drugostupanjski žalbeni sud ubuduće će samo jednom moći ukinuti presudu i vratiti predmet prvostupanjskome sudu na ponovno postupanje s preciznim uputama koje činjenice trebaju razmatrati.

"Ako drugostupanjski sud ponovno primi isti predmet, više ga neće moći vratiti na prvi stupanj, nego će taj predmet morati završiti presudom na tom drugom stupnju. Isto tako, kroz jasne, precizirane uvjete, taj sud zbog rokova postupanja neće odugovlačiti postupak nego će samo razmatrati one činjenice koje je kao uputu dao prvostupanjskom sudu da ih treba posebno razmotriti", objasnio je na sjednici Vlade državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salapić.

Istaknuo je i kako tom promjenom u zakonu Ministarstvo smatra da će itekako ubrzati kazneni postupak.

Konačnim prijedlogom izmjena Zakona o parničnom postupku se nastoji unaprijediti sustav građanskopravne zaštite, osigurati provedba propisa EU te digitalizirati pravosuđe.

Radi koncentracije sudskog postupka i jačanja procesne discipline stranaka uvodi se obvezno tonsko snimanje ročišta, detaljnije se uređuje ročište na daljinu i uvodi se  plan upravljanja postupkom. U postupcima u sporovima male vrijednosti dokazivanje se u najvećoj mjeri  provodi uvidom u isprave, iznimno saslušanjem stranaka ili svjedoka.

Propisuju se rokovi u kojima prvostupanjski i drugostupanjski sudovi moraju okončati postupak te u kojima Vrhovni sud RH mora donijeti odluku o prijedlogu za dopuštenje revizije i odluku o reviziji.

Nadalje, radi sprječavanja pojave "odluka iznenađenja" preinačenih po žalbi, propisuje se da sud ne može svoju odluku utemeljiti na pravnoj ocjeni spora koja je bitno različita od pravne ocjene o kojoj se u postupku raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti. 

Radi veće izvjesnosti postupka strankama se omogućuje da se izjasne o pravnim shvaćanjima suda o mjerodavnom pravu za bit stvari.

Zastupnici će raspraviti i izmjene Zakona o Vladi kojim se predviđa ukidanje imuniteta članovima Vlade ako se radi o koruptivnom djelu za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.

Takvi će se kazneni postupci moći voditi bez prethodnog odobrenja Vlade. Prema važećim zakonskim odredbama, članovi Vlade imaju imunitet od kaznenog postupka za sva djela za koja je kazna do pet godina zatvora.

(HINA, 15. 6. 2022.)