Zbog pandemije izazvane koronavirusom, prva polovica ove godine u odnosu na protekle specifična je po mnogo čemu, pa su brojke uglavnom s negativnim predznakom, ističe ministar financija Zdravko Marić. Manjak konsolidirane opće države prema nacionalnoj metodologiji u prvom polugodištu iznosio je 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a. Ukupan prihod proračuna iznosio je 60,4 milijardi kuna, što je na međugodišnjoj razini pad od 7,2 posto, ukupni rashodi bili su 77,1 milijardu kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje od 10,1 milijardu kuna ili 15,2 posto. Manjak državnog proračuna u prvom polugodištu iznosio je dakle 16,7 milijardi kuna, no kada se dodaju izvanproračunski korisnici te lokalna i regionalna samouprava iznosi 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a.

Za očuvanje radnih mjesta 6,7 milijardi kuna

Na povećanje rashoda najviše je utjecala provedba mjera za očuvanje radnih mjesta, za što je izdvojeno 6,7 milijardi kuna. Za 1,2 milijarde kuna povećani su i rashodi za zaposlene, kao rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te drugih propisa kojim se reguliraju plaće u državnim i javnim službama. Trošak indeksacije mirovina veći je za 740,1 milijun kuna. Da su brojke za prvu polovicu ove godine uglavnom s negativnim predznakom, ministar Marić potkrijepio je nizom primjera.

BDP je zabilježio realan pad od 7,8 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, inflacija je iznosila 0,5 posto, industrijska je proizvodnja pala za 6,4 posto, promet u trgovini na malo 6,6 posto, prosječan broj registriranih nezaposlenih povećan je za osam posto i iznosi 148.000. No, ima i brojki s pozitivnim predznakom, pa je tako indeks građevinskih radova u prvom polugodištu zabilježio rast od 3,1 posto. Sabor će ovoga tjedna raspraviti šest točaka, među njima i Godišnje izvješće o obrani za prošlu godinu.  Budući da mu je srijeda prvi plenarni dan u ovom tjednu, započet će ga zastupničkim govorima na slobodnu temu.

(HINA, 22. 9. 2020.)