Njime se precizno definiraju sve procedure, postupci i uvjeti za sjecanje statusa kulturnog dobra, a najvažnija reforma odnosi se na obvezu izrade konzervatorskih podloga za sve kulturno-povijesne cjeline koje će postati javno dostupne putem Geoportala kulturnih dobara.

Time će za sve zaštićene kulturno povijesne cjeline biti javno dostupni, kao e-usluge, svi podaci potrebni građanima za ishođenje svih dozvola.

Ključni segment predloženog zakona odnosi se na bolje uređenje sustava zaštite, kao i rasterećenje građana i gospodarstva nepotrebnih procedura i postupaka, objasnila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Istaknula je i uređenje planova upravljanja cjelinama i pojedinačnim spomenicima, posebno arheoloških lokaliteta, kao i veliki iskorak prema građanima jer, kako je navela, kad se gradi na arheološkom lokalitetu i kada je obveznik arheološkog istraživanja građanin koji gradi kuću za sebe, onda će taj trošak preuzimati država putem ministarstva.

"Dakle, jako ćemo rasteretiti građane, posebno u nekim sredinama koje su bogate kulturnom baštinom", dodala je ministrica.

(HINA, 13. 6. 2024.)

Fotografija: Pixabay