Druga promjena odnosi se na 18. studenoga koji postaje Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i bit će neradan dan. Prema prijedlogu se modificira i nekoliko spomendana koji nisu neradni dani. Tako će 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, a 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom. Dan neovisnosti bi se prema novom prijedlogu obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti i ne bi bio više blagdan nego spomendan, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora. Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma obilježavat će se 23. kolovoza. Promjenama kalendara ne povećava se broj neradnih dana već on ostaje na broju 13. Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u četvrtak nije prihvatio Vladin prijedlog zakona o blagdanima, no negativno mišljenje Odbora ne obvezuje Sabor da mu da istu ocjenu. Saborski Odbor za ratne veterane predložio je pak drugačiji kalendar, da se Dan Hrvatskog sabora, 8. listopada, umjesto kao spomendan slavio kao blagdan, a praznik Dan antifašističke, 22. lipnja postane spomendan. Predložio je i da se promijeni redoslijed navođenja režima u nazivu spomendana Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Stav je Odbora da prvi na tom popisu treba biti komunizam.

(HINA, 7. 11. 2019.)