Prijedlogom rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna, o kojemu će glasati zastupnici, prihodi državnog proračuna, u odnosu na izvorni proračun, povećat će se 1,8 milijardi eura, a rashodi 976 milijuna eura tj. na 30,3 milijarde, odnosno na 33,6 milijardi eura.

Rebalans je rađen na temelju revidiranih projekcija rasta BDP-a u ovoj godini od 3,6 posto, stopi inflacije od tri posto, prognozi rasta zaposlenosti od tri posto, te projiciranom rastu bruto plaća od 14,7 posto.

S obzirom na planirano povećanje rashoda i prihoda, ukupan deficit na razini državnoga proračuna se smanjuje za 840 milijuna eura, čime, mjeren nacionalnom metodologijom, iznosi 3,9 posto BDP-a.

Izražen pak prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto BDP-a, čime Hrvatska ulazi unutar kriterija iz Maastrichta. Osim deficita, a s obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine će biti na 58,9 posto, čime će Hrvatska po prvi put zadovoljiti mastriške kriterije i duga i deficita.

Vladini predstavnici ranije su odbili svih 128 oporbenih amandmana podnesenih na rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, na koji vladajući nisu podnijeli ni jedan.

Sabor će, među inim, glasati i o godišnjem Izvješću Vlade Republike Hrvatske koje je podnio premijer Andrej Plenković, a u daljnju proceduru trebao bi poslati izmjene i dopune Zakona o strancima kojemu je cilj prvenstveno zaštiti domaće radnike i osigurati povratak iseljenih hrvatskih državljana, ali i gospodarstvu osigurati potrebu radnu snagu. Također, u daljnju proceduru trebale bi biti poslane i izmjene i dopune Zakona o minimalnoj plaći koja bi se sa sadašnjih 840 eura bruto povećala na 970 eura.

Prije glasanja zastupnici će se izjasniti o amandmanima na raspravljene prijedloge zakona te raspraviti prijedloge izmjena i dopuna Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom,  izmjene i dopune Zakona o alternativnim investicijskim fondovima te izmjene i dopune Zakona o osiguranju. 

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je da Sabor neće glasati o NSATU te je oštro odbacio oporbene optužbe na račun Vlade da želi poslati hrvatske vojnike u Ukrajinu i da se Hrvatska uvlači u rat s Rusijom. Naime, predsjednik Zoran Milanović i dio oporbe tvrdi da se Hrvatsku NSATU-om uvlači u sukob s Rusijom .

Da nijedan hrvatski časnik u sklopu aktivnosti NSATU neće završiti na ukrajinskom teritoriju u četvrtak je istaknuo i premijer Andrej Plenković najavivši novu sjednicu saborskog Odbora za obranu na kojoj bi o tome zastupnicima i javnosti trebao govoriti dužnosnik NATO-a.

Oporbeni zastupnici ustvrdili su pak da je vladajući HDZ odustao od glasanja o 13 vojnih misija jer nemaju dovoljno glasova za 'prolazak' NSATU-a, a izrazili su i skepsu da bi dolazak NATO-ovog časnika da im pojasni detalje misije promijenio stav kako će glasati.

Naime, za odluku o slanju hrvatskih Oružanih snaga, konkretno dva časnika u njemački Wiesbaden, u NATO-ovu misiju sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini (NSATU), potrebna je dvotrećinska većina, tj. 101 zastupnički 'glas'

Sabor će ovotjedni rad i aktualnu sjednicu, koju je počeo 18. rujna, zaključiti glasanjem o prijedlogu rebalansa proračuna i drugim točkama, a zastupnici potom odlaze na jednotjednu stanku.

Nova sjednica kreće nakon blagdana Svih svetih i potrajat će do sredine prosinca.

(HINA, 24.10.2024.)

Fotografija: Pixabay