Njime se uređuju kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, kakva je primjerice, potres, požar, poplava, suša, tuča, ledena kiša, mraz..., dodjela pomoći za njihovo ublažavanje, Registar šteta.

Novi se Zakon predlaže jer postojeći kriteriji omogućuju gotovo svima da zatraže pomoć, bez obzira na veličinu oštećenog posjeda. Javlja se velik broj oštećenika, sredstva u proračunu nisu dostatna da bi se udovoljilo svima, pa u konačnici krajnji korisnici dobiju niske iznose odštete.

Kao potvrdu takvog stanja, ministar financija Zdravko Marić navodi da je od 2013. do 2017. bilo prijavljeno 12,2 milijarde kuna štete, a za štete isplaćeno svega 174 milijuna kuna. Za tu namjenu, u državnom se proračunu godišnje planira oko 20 milijuna kuna.

Novim se Zakonom naglašava potreba osiguranja imovine te predlaže da se pomoć za štete "ne dodjeljuje u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana, ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60 posto njene vrijednosti". Pomoć iz proračuna ne bi se dodjeljivala za štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama.

Sabor će radni dan započeti raspravom o Vladinu prijedlogu da potvrdi Konvenciju o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi kojom se uspostavlja dodatan međunarodni pravni okvir za razvoj prekogranične policijske suradnje između ugovornih stranaka konvencije prvenstveno u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i nezakonitih migracija, ali i u borbi protiv ostalih prijetnji javnom redu.

Ta je konvencija sastavljena 2006. u Beču, kada su je potpisali ministri unutarnjih poslova Albanije, BiH, Makedonije, Moldove, Rumunjske, kao i predstavnici tadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore.

Nakon provedenog postupka ratifikacije, Konvencija o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi stupila je na snagu 10. listopada 2007. za Albaniju i Makedoniju, a za ostale države potpisnice devedesetog dana nakon što je pojedina država potpisnica položila svoju ispravu o ratifikaciji.

S obzirom da je konvencija zaključena na neograničeno razdoblje i otvorena za naknadni pristup, između 2008. i 2013. pristupile su joj Austrija, Bugarska, Mađarska i Slovenija. U ovom trenutku konvencija broji jedanaest država stranaka.


(HINA, 23. 1. 2019.)