Tako će ukupni manjak proračuna ove godine iznositi 24,8 milijardi kuna ili 6,7 posto BDP-a. No, kada se tomu dodaju i izvanproračunski korisnici i lokalna država, manjak opće konsolidirane države po ESA 2010 metodologiji ove će godine iznositi 29,5 milijardi kuna ili osam posto BDP-a. 

Rujanske projekcije, na kojima se temelji rebalans, govore o gospodarskom padu za osam posto. Sukladno tomu nešto je bolja i situacija s prihodnom stranom proračuna, koja je u odnosu na svibanjska očekivanja, poglavito porezni i prihodi od doprinosa, bolja za nekih sedam milijardi kuna. Međutim, to je i dalje oko 12,2 milijarde kuna manje nego li je bilo prošle godine. Prema predloženom rebalansu, prihodi od poreza planirani su u iznosu od 72 milijarde kuna, što je za 5,9 milijardi kuna više u odnosu na plan proračuna iz svibnja.

Pritom se najveće pozitivne promjene bilježe kod prihoda od PDV-a, od kojeg se ove godine sada očekuje 46,7 milijardi kuna ili tri milijarde kuna više nego se planiralo u svibnju. Predloženim se rebalansom prihodi od doprinosa povećavaju za 1,5 milijardi kuna, na 22,7 milijardi kuna. 

Od ostalih važnijih poreznih prihoda, novim je planom prihod od poreza na dobit planiran u iznosu od devet milijardi kuna, što je za 2,5 milijardi kuna više od prvotnog plana, dok prihodi od posebnih poreza i trošarina iznose 14,1 milijardu kuna, što je povećanje od 222 milijuna kuna u odnosu na plan iz svibnja. 

Rebalansom se ukupni rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, odnosno sa 147,3 milijarde kuna na 155,9 milijardi kuna. Pritom rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države (opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici), povećavaju za 6,9 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) povećavaju za 1,7 milijardi kuna.

(HINA, 4. 11. 2020.)