Slijedom ovog posljednjeg, objasnio je resorni ministar Ivan Malenica, zaposlenici s najnižim plaćama u idućoj bi godini mogli dobiti osjetno povećanje, prve plaće po novom zakonu trebale bi biti one za ožujak, isplaćene u travnju 2024.

Najniži koeficijent, sa 0,631 porast će na 1,06 čime bi namještenici četvrte vrste, najslabije plaćeni, trebali dobiti osjetno veće plaće.

Taj bi zakon trebao zamijeniti više od 300 propisa kojima je uređeno pravo na plaću, te promijeniti sadašnji sustav s 2500 kategorija radnih mjesta i više od 560 dodataka.

Njime se uvodi jedinstvena platna lista s 16 platnih razreda i s rasponom koeficijenata od 1 do 8, s time da se najniži koeficijenti povećavaju za gotovo 60 posto.

Novina je i uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada koji će moći iznositi i do 30 posto, a bit će moguće i ostvarivanje godišnjeg bonusa za one s najboljim rezultatima.

Cilj Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, koji u Sabor dolazi na drugo čitanje, je standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za gotovo 240 tisuća zaposlenih čija se plaća osigurava u državnom proračunu.

Tim zakonom prvi se put jedinstveno i sustavno uređuje sustav plaća te formira sustav s instrumentima za pravovremeno i adekvatno rješavanje neravnoteža u sustavu plaća.

Uređenje plaća u državnoj i javnoj službi, sadržano u tom zakonu Vlada ističe kao najveći reformski poduhvat u javnoj upravi u posljednjih 30 godina i dodaje kako je rezultat socijalnog partnerstva i dijaloga sa sindikatima.

Zastupnici će raspraviti i zakonski prijedlog o instrumentima politike boljih propisa te prijedlog oporbene kolegice Karoline Vidović Krišto (OiP) da Sabor osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo razloge i krivce nekontroliranog rasta cijena hrane i higijenskih potrepština. Taj je prijedlog potpisima podržalo 16 oporbenih zastupnika.

(HINA, 6. 12. 2023.)

Fotografija: Pixabay