Konačnim prijedlozima Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača, u nacionalno zakonodavstvo se implementiraju direktive EU-a o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.

Tom implementacijom mijenjaju se uvjeti za imenovanje stečajnih upravitelja i način dodjele predmeta, definira se pitanje kontinuiranog stručnog usavršavanja stečajnih upravitelja, uvodi se kvalitetniji sustav nadzora, kao i rani sustav upozoravanja za trgovačka društva s poteškoćama, kako bi se na vrijeme savjetovali i pronašli način rješavanja financijskih poteškoća. Dodatno, uvode se i mehanizmi snažnije zaštite radnika u stečajnim postupcima, kako njihovo pravo na zdravstveno osiguranje ne bi bilo dovedeno u pitanje.

Također, Državno odvjetništvo bit će ovlašteno prijaviti tražbine radnika te ih zastupati u stečajnom postupku po osnovi tražbina proračuna, zavoda ili fondova. Kada je riječ o stečajevima potrošača, razdoblje provjere ponašanja za potrošače smanjuje se sa sadašnjih pet na tri godine. Paralelno s time, skraćuje se i razdoblje uskrate prava na oslobođenje od preostalih obveza, kada sud neće odraditi razdoblje provjere ponašanja s deset na šest, odnosno s pet na tri godine. Uz to, smanjuje se i iznos kada se potrošač smatra nesposobnim za plaćanje, s 30 na 20 tisuća kuna.

Predloženim izmjenama osigurat će se kvalitetnija provedba predstečajnih postupaka, stvorit će se pravni okvir za uspostavu efikasnog sustava ranog upozoravanja, osigurati veća zaštita prava radnika u stečaju te potrošačima omogućiti brže rješavanje financijskih problema.

(HINA, 2. 3. 2022.)