Vladinim amandmanom se predlaže stupanje odluke na snagu 1. veljače 2021.

Isključivi gospodarski pojas će u odnosu na postojeći Zaštićeni ekološko ribolovni pojas, proglašen 2003. donijeti dva nova prava – izgradnju umjetnih otoka te korištenje snage mora, vjetra i struja.

Prijedlogom odluke utvrđuju se morski prostori koje obuhvaća isključivi gospodarski pojas i načini utvrđivanja njegove vanjske granice, te bi se ujedno uredilo i privremenu vanjsku granicu isključivog gospodarskog pojasa do njezina konačnog utvrđivanja. Utvrdilo bi se i da se pravni režim isključivog gospodarskog pojasa izvršava u skladu s Pomorskim zakonikom, UNCLOS-om i zakonodavstvom EU, te da isključivi gospodarski pojas RH ostaje morski prostor u kojemu sve države, ne dirajući u suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske, uživaju međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava.

Zastupnici će raspravljati i o izvješću Državnog odvjetništva RH o radu državnih odvjetništava u 2019. koje će podnijeti Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek.

U izvješću se, uz ostalo, navodi da su "državna odvjetništva na svim razinama i u svim vrstama predmeta, unatoč potkapacitiranosti, iznadprosječnim zalaganjem državnoodvjetničkih dužnosnika i ostalih zaposlenika, zadržala visok stupanj ažurnosti, kvalitete i uspješnosti i time ispunila svoju ustavnu i zakonsku zadaću".

Također se dodaje kako na rad u konkretnim predmetima iz područja kaznenog i prekršajnog te građanskog i upravnog prava u velikoj mjeri utječu stalno nova zakonska rješenja koja su dijelom uvjetovana unošenjem propisa Europske unije u hrvatski pravni sustav.

Podsjeća se i da su zakoni o državnom odvjetništvu i o Državnoodvjetničkom vijeću koji su stupili su na snagu 1. rujna 2018. te zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava 1. siječnja 2019. u određenom dijelu na drugačiji način uredili rad i organizaciju državnog odvjetništva, ali i izmijenili ustroj i teritorijalnu nadležnost općinskih državnih odvjetništava.

Osim toga, državno odvjetništvo bilo je aktivno uključeno i u donošenje podzakonskih propisa kao što je Poslovnik državnog odvjetništva.

Provođenjem stalnog i sustavnog praćenja rada u državnim odvjetništvima i nadzora nad radom državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika doprinijelo se ujednačavanju državnoodvjetničkih praksi i jednakoj primjeni zakona na čitavom području RH.

Tome je doprinijelo i uvođenje novih informatičkih tehnologija u rad državnog odvjetništva, posebice razvoj sustava praćenja rada i njegovo približavanje elektroničkom spisu, ali je stavilo pred državno odvjetništvo i nove izazove koji zahtijevaju kontinuiranu edukaciju državnoodvjetničkih dužnosnika i službenika, stoji, među ostalim, u izvješću o radu državnih odvjetništava RH u 2019.

(HINA, 20. 1. 2021.)