Ukupni prihodi državnog proračuna za 2021. godinu planirani su u iznosu od 147,26 milijardu kuna, što je za 12,3 posto više u odnosu na prihode planirane prijedlogom rebalansa proračuna za ovu godinu. Pritom bi prihodi od poreza iduće godine trebali dosegnuti 79,5 milijardi kuna ili 10,4 posto više nego u ovoj godini, a doprinosi 24,6 milijardi kuna ili 8,4 posto više. Znatan rast očekuje se i na stavci pomoći, koje bi trebale porasti za 29,4 posto, na gotovo 25 milijardi kuna. Ukupni rashodi, pak iznosit će 157,7 milijardi kuna ili 1,3 posto više nego ove godine, tako da će manjak proračuna biti na razini 10,66 milijardi kuna.

Proračunski deficit opće države, prema ESA 2010 metodologiji, iduće godine dosegnut će 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna ili 8 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,1 odnosno 1,6 posto. Najveće povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u idućoj godini u odnosu na ovogodišnji rebalans iznosi 1,5 milijardi kuna, i to za kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne samouprave kojima će zbog planiranog smanjenja poreza na dohodak od iduće godine posljedično pasti prihodi.

Nadalje, na rashodnoj strani proračuna predviđeno je povećanje troškova za zaposlene, uključujući i školstvo za gotovo 493 milijuna kuna, kao i gotovo 435 milijuna kuna za sredstva učešća u EU pomoći. Za mirovine se planira povećanje iznosa od 391 milijun kuna, za doprinos proračunu EU-a za gotovo 375 milijuna kuna, potom 300 milijuna kuna za jamstvenu pričuvu te 291 milijuna kuna za obnovu privatnih kuća od potresa iz zajma Svjetske banke te 214 milijuna kuna za decentralizirane funkcije zbog utjecaja zakona o obnovi nakon potresa. U odnosu na ovu godinu, planirano je i 134,2 milijuna kuna više za nacionalnu naknadu za starije osobe, 115 milijuna kuna za ostale socijalne pomoći te 95,4 milijuna kuna za dodatni porodiljni dopust.

Prema Vladinu planu, država se za tekuće obaveze i vraćanje duga iduće godine treba zadužiti 36 milijardi kuna.
Nakon pada BDP-a za 8 posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 5 posto, potom u 2022. za 3,4 posto te u 2023. za 3,1 posto. Po pojedinim sastavnicama BDP-a, iduće godine Vlada projicira rast osobne potrošnje od 2,6 posto, državne potrošnje za 0,5 posto, bruto investicija u fiksni kapital za 0,8 posto te rast izvoza roba i usluga za 9,8 posto. Istodobno, očekuje i pad uvoz roba i usluga za 8,9 posto.

Bez obzira na jednokratni šok i efekt covida, s predloženim proračunom za 2021. i projekcijama, Vlada osigurava nastavak održivosti javnih financija, poručio je ministar financija Zdravko Marić ističući kako se u iduće dvije godine predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u u prosjeku za 2 postotna boda godišnje - u 2021. na 85,3 posto, u 2022 na 83,4 posto te u 2023. na 81,2 posto BDP-a.

(HINA, 18. 11. 2020.)