Sukladno tome očekuje se da će proračun zabilježiti manjak od 12,9 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a.

"Manjak opće države iznosit će 7,1 milijardu kuna ili 1,5 posto BDP-a", istaknuo je na sjednici Vlade ministar financija Marko Primorac.

Očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2022. zabilježiti smanjenje od 8,5 postotnih bodova u odnosu godinu ranije, odnosno da će u ovoj godini iznositi 71,3 posto BDP-a. 

Na rast proračunskih prihoda prvenstveno utječu prihodi od poreza, koji se planiraju u iznosu od 95,5 milijardi kuna, što je povećanje za 4,4 milijarde kuna u odnosu na prihode planirane rebalansom iz svibnja. Istodobno, prihodi od doprinosa rasli bi za 7,1 milijun kuna i iznose 28 milijardi kuna.

Kod prihoda od poreza, ministar Primorac izdvaja rast prihoda od PDV-a, za 2,1 milijardu kuna, te od poreza na dobit, za dvije milijarde kuna. Tako bi, prema predloženom rebalansu, prihodi od PDV-a u ovoj godini iznosili 64,7 milijardi kuna, a od poreza na dobit 11,3 milijarde kuna. 

Predloženim rebalansom prihodi od pomoći su planirani u iznosu od 28,2 milijarde kuna, što je za 5,3 milijarde kuna manje u odnosu na dosadašnji plan. Ti su prihodi izravno vezani uz projekte financirane iz EU fondova, kao i uz novčana sredstva iz Fonda solidarnosti EU te novog instrumenta EU nove generacije.

Riječ je o drugom rebalansu proračuna za 2022. nakon onog s kraja svibnja u odnosu na koji je Vlada znatno podigla stopu rasta BDP-a, ali i projekciju stope inflacije za ovu godinu.

Naime, u originalnom je proračunu Vlada prognozirala stopu rasta BDP-a od 4,4 posto, da bi je rebalansom iz svibnja smanjila na tri posto, a sada procjenjuje da će gospodarski rast ove godine iznositi 5,7 posto.

Istodobno je stopu inflacije u ovoj godini podigla na 10,4 posto, u odnosu na procjenu iz rebalansa iz svibnja kada je projekcija bila 7,8 posto.

(HINA, 26. 10. 2022.)

Fotografija: Pixabay