O samom zakonu neće se glasovati, ali bi izjašnjavanje o amandmanima moglo potrajati cijeli dan, s obzirom na pravilo da predlagatelj amandmana ima pravo dvije minute obrazlagati svaki amandman.

Tehnički, SDP-ovi se amandmani uglavnom svode na prijedloge da se iz Zakona briše po jedna riječ, no to ih ne priječi da vrijeme namjenjeno njihovu obrazlaganju iskoriste kako bi opetovali protivljenje spomenutom terminalu. SDP-ovi su zastupnici tonski snimili stotinjak građana Primorsko-goranske županije i njihove izjave o tome zašto je tzv. lex. LNG loš, planiraju puštati u sabornici.

I dok se oporba, poglavito SDP, u nedavnoj saborskoj raspravi žestoko protivila tom zakonu, Vladin je predstavnik tumačio da se njime želi urediti infrastruktura terminala za ukapljeni prirodni plin koji je od strateškog interesa za Hrvatsku.

Zakonom se, objasnio je, uređuje i koncesijska naknada za pomorsko dobro koja se isplaćuje u korist jedinica lokalne samouprave. Predviđena godišnja koncesijska naknada za prvih 25 godina iznosi 1,5 milijuna kuna godišnje, državni proračun odrekao se trećine prihoda od te naknade, pa bi se dvije trećine, oko milijun kuna, isplaćivale u korist općine Omišalj, a trećina, od 500 tisuća kuna, u korist Primorsko-goranske županije.

Nositelj investicije u projekt LNG terminala je tvrtka LNG Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze – izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za ukapljeni prirodni plin u drugoj fazi.

No upravo je izgradnja plutajućeg terminala izazvala žestoke otpore, posebice u lokalnoj samoupravi.

Načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović ponavlja da plutajući LNG terminal nije u prostornim planovima ni Omišlja niti Primorsko-goranske županije, da se građani protive tom projektu i da je to dovoljno da se od njega odustane. Najavila je i da će, kad Sabor zakon donese, tražiti ocjenu njegove ustavnosti.



(HINA, 07. 06. 2018.)