Zamjenica glavnog državnog revizora Nediljka Rogošić rekla je da je revizijom, između ostalog, utvrđeno da prijenosi sredstava između proračunskih korisnika državnog proračuna nisu pravilno iskazani na za to predviđenim računima Računskog plana proračuna, što je utjecalo na pravilnost iskazane strukture prihoda i rashoda.

Pojasnila je kako prihodi i rashodi od prijenosa sredstava trebaju  biti iskazani u istom iznosu, a rashodi od prijenosa  sredstava veći su za 24.070.471 kuna od prihoda od prijenosa sredstava.

Izvijestila je i da su, u okviru rashoda za zaposlene, iskazani rashodi u iznosu 7, 815 milijardi kuna za plaće i ostale rashode za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. S obzirom na to da su osnovne i srednje škole u najvećem dijelu proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ti rashodi su najvećim dijelom trebali biti iskazani u okviru rashoda za pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna.

Rogošić je rekla da su uočene nepravilnosti i u dodjeli potpore poslodavcima u iznosu 35,1 milijuna kuna koje propisuje Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara. Uz to, prihodi od konzularnih usluga iskazani su u iznosu izvršenih rashoda i izdataka iz sredstava ostvarenih iz konzularnih usluga pri čemu su prihodi iskazani za 20,6 milijuna kuna manje od stvarno ostvarenih. 

Izvijestila je i da dio realiziranih tečajnih razlika te razlike proizašle iz primjene valutne klauzule, nastalih iz transakcija u vezi s javnim dugom, nisu evidentirane na način propisan Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, što je utjecalo na iskazanu visinu prihoda, rashoda, izdataka te razliku prihoda  i rashoda državnog proračuna.

Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste, Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke, čija bi provedba pridonijela povećanju transparentnosti korištenja  proračunskih sredstava, poručila je.

Napominjući kako se neke nepravilnosti ponavljaju iz godine u godinu, Martina Grman Kizivat (klub zastupnika SDP-a) rekla je da bi državni proračun, kao i njegovo izvršenje, trebali biti, ako ne besprijekorni, barem s manje nedostataka. "Ako očekujemo da svi poštuju zakone, rade po pravilima, propisima i pravilnicima, onda bi država tu trebala biti uzor. Država već drugu godinu za redom ima uvjetno mišljenje", rekla je Grman Kizivat. 

Marin Mandarić (klub zastupnika HDZ-a) rekao je kako uvjetno mišljenje ne znači da je proračun nezakonito izvršavan, već su dana mišljenja da neke stvari nisu najpravilnije iskazane u Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna RH za 2019. godinu ili ih je trebalo drugačije evidentirati. "To je ogromna razlika. Da se proračun nezakonito izvršava i netko radi nešto što nije predviđeno Zakonom o proračunu - onda bi taj slučaj davno bio proslijeđen na DORH", kazao je. 

Naveo je i da je Državni ured za reviziju za 2019. dao manji broj preporuka i naloga u odnosu na 2018. godinu pri čemu su neke navedene manjkavosti već uklonjene.
Marijana Puljak (klub zastupnika Centra i Glas-a) rekla je da nalazi u tom izvještaju pokazuju na ozbiljne propuste u Ministarstvu financija te probleme sa zakonima i pravilnicima te se stoga predlažu izmjene nekih pravilnika, donošenje novih uputa i sl. Uz to, istaknula je, upozorava se i na mogućnost rasta duga državnog proračuna zbog tečajnih razlika.  

Sabor je završio večeras rad, a u nastavku sjednice sutra će razmatrati tri zakonska prijedloga, Vladin o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi te dva oporbena prijedloga, Mostov da se ukinu obvezne članarine u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) i SDP-ov da se kazneno djelo spolnog uznemiravanja progoni po službenoj dužnosti.

(HINA, 24. 2. 2021.)