Taj Zakon zajedno sa Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika, čini paket normativnih rješenja za revidiranje sustava plaća, sukladno Nacionalnom programu reformi.

Obrazlažući prijedlog, državna tajnica Ministarstva uprave Katica Prpić pojasnila je kako se izmjenama Zakona o državnim službenicima umjesto sadašnjih pomoćnika ministara, koji su državni dužnosnici, predlažu radna mjesta ravnatelja i glavnog inspektora koji bi upravljali upravnom organizacijom u sastavu ministarstva i tako bi se, ocijenila je, depolitizirala ta radna mjesta i omogućila dostupnost pod jednakim uvjetima svim hrvatskim građanima.

Zakonom o državnim službenicima predlaže se brisanje ili redefiniranje odredbi koje se odnose na klasifikaciju radnih mjesta, ocjenjivanje i nagrađivanje službenika i namještenika. Kao što je u ocjeni stanja navedeno, novi Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika na jedinstven i sveobuhvatan način će riješiti pitanja koja se odnose na plaće službenika i namještenika kroz novi platni sustav i novi model ocjenjivanja i napredovanja.

S tim u vezi, a radi jednoobrazne i nesmetane primjene Zakona o plaćama na državne službenike i namještenike, nužno je promijeniti status namještenika na način da se i na njih primjenjuju instituti Zakona o državnim službenicima, a ne kao do sada opći propisi o radu.

Tako se s namještenicima, prema predloženoj izmjeni Zakona, više neće zaključivati ugovor o radu, već će se radno pravni status regulirati rješenjem kao i za službenike. Predlaže se izmjena odredbe o planu prijama u državnu službu kako bi se pravilnikom precizirao način pripreme i postupak donošenja plana prijama u državnu službu. Pravilnik o načinu pripreme i postupku donošenja plana prijama u državnu službu, za državna tijela donosio bi ministar uprave, a za pravosudna tijela ministar pravosuđa. 

Robert Podolnjak (klub Mosta) rekao je kako se Zakon mijenjao 10 puta što pokazuje da sustav nije stabilan i kvalitetno definiran. Vlada ne odustaje od svojih prijedloga bez obzira na iznesene argumente u saborskoj raspravi. Inzistira se na fleksibilizaciji zapošljavanja i znatnom povećanju troškova zapošljavanja prema ugovoru o djelu, odnosno na određeno vrijeme i to za zaposlene izvan državne službe, čime se podcjenjuju oni unutar nje.

Marija Jelkovac (klub HDZ-a) rekla je kako je stvorena fama da u državnim službama rade nedovoljno stručni ljudi koji su teret društva što je nepravedno prema njima i želimo li učinkovitu javnu upravu trebamo stručne ljude i primjerenije vrjednovanje njihova rada. Dodala je kako predviđeno zapošljavanje na određeno vrijeme sukladno potreba za obavljanje određenih poslova, a u vezi državnog ispita rekla je kako bi se sastojao općeg i posebnog dijela, ako je to potrebno i skratilo vrijeme njegova polaganja.

Stjepan Čuraj (klub HNS-a) založio se za uvođenje jedinstvenog natječaja i rang liste kandidata za zapošljavanja u državnoj službi, jer kako je rekao, samo izbor najkvalitetnijih omogućava učinkovitost i ekonomičnost. Ljudima treba dati priliku da rade i primjereno ih nagraditi, istaknuo je Čuraj.

Naglasio je kako Hrvatska uoči predsjedanja Vijeće Europske unije početkom iduće godine treba dočekati što spremnija sa što više kvalificiranog kadra.


(HINA, 9. 4. 2019.)