15.05.2020.

Sabor raspravio Ugovor o zajmu za projekt učinkovitog pravosuđa

Hrvatski sabor raspravio je u četvrtak Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt učinkovitog pravosuđa za bolje poslovno okruženje u visini od 100 milijuna eura na 10 godina uz pet godina počeka.

Projekt se ostvaruje u suradnji ministarstava pravosuđa, gospodarstva, poduzetništva i obrta te graditeljstva i prostornog uređenja. Sastoji se od dviju komponenata - smanjenja administrativnog opterećenja u poslovanju poduzeća i osnaživanju gospodarske klime unaprjeđenjem učinkovitosti pravosuđa, objasnio je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Josip Salapić.
Prva komponenta predloženog zajma usmjerena je na postizanje rezultata i provedbu mjera radi smanjenja administrativnog opterećenja u poslovanju poduzeća, a za nju je predviđeno 25 milijuna eura, svota koja će nakon ostvarenih zadanih ciljeva biti izravno uplaćena u državni proračun Republike Hrvatske.
Aktivnosti koje će se provoditi u sklopu te komponente bit će usmjerene na uklanjanje regulatornih prepreka za ulazak na tržište i poslovanje na tržištu, jednostavnije izdavanje dozvola za gradnju i unaprjeđenje dostupnosti građevinskih usluga pomoću proširene upotrebe e-dozvole te na jednostavnije zahtjeve za pružanje stručnih usluga u sektoru graditeljstva.
Druga komponenta zajma je u ovlasti Ministarstva pravosuđa i iznosi 73,1 milijun eura, od čega se 48,1 milijun odnosi na izravno ulaganje u pravosudnu infrastrukturu. Novcem od zajma obnovit će se zgrade pravosudnih tijela - Općinski građanski sud u Zagrebu, Općinski radni sud u Zagrebu, Općinski sud u Kutini, Općinski sud u Vinkovcima, Županijski sud u Varaždinu, Općinski sud u Varaždinu, Trgovački sud u Varaždinu i Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu, najavio je Salapić. Preostala financijska alokacija u iznosu od 25 milijuna eura bit će izravno uplaćena u državni proračun Republike Hrvatske nakon ostvarenja zadanih ciljeva - širenja upotrebe elektroničkih usluga u pravosuđu, ubrzanja rješavanja predmeta na trgovačkim sudovima te smanjenja broja neriješenih predmeta starijih od 10 godina. Ostatak do ukupne vrijednosti zajma predstavljaju troškovi upravljanja projektom, objasnio je. Ivan Lovrinović (Klub Živi zid - Promijenimo Hrvatsku) ustvrdio je kako predloženi kredit nije potreban jer Hrvatska ima dovoljno vlastitog novca u deviznim rezervama od 15,5 milijarda eura koje drži u inozemstvu. Upitao je zašto u dokumentu nije naveden podatak o visini referentne kamate stope uvećane za maržu, pri čemu je istaknuo kako je očito previsoka jer je na tržištu oko nule. Taj kredit neće riješiti probleme u hrvatskom pravosuđu jer nisu problemi zgrade i kompjutori, nego ustroj. Pravosuđe je najveća rak-rana hrvatskog društva, ustvrdio je Lovrinović.
Potporu zakonu najavio je Peđa Grbin (Klub SDP-a) jer smatra da je kredit potreban. Upozorio je kako to ne znači apsolutnu potporu svemu što se čini u pravosuđu.
Miro Bulj (Most) upozorio je kako je ukinut sud u Sinju te da je sličan problem u cijeloj Dalmatinskoj zagori. Dodao je kako Vlada nije prepoznala problem iseljavanja iz toga kraja te je upitao zašto se ta područja degradiraju i marginaliziraju.

(HINA, 14. 5. 2020.)

Arhiva