Zakonom se, među ostalim, mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala te visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Mijenja se godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2020. godinu te iznos sredstava koji se osigurava za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2020. godini, navodi se u obrazloženju.

Nadalje, Zakonom se povećava visina postotka zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s tri na šest posto radi povećanja zahtjeva za njihovo dugoročno zaduživanje. Utvrđuje se i pravna osnova za dodjelu sredstava namijenjenih za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija iz državnog proračuna, a u svrhu zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske.

U raspravi je Miro Bulj (Most) istaknuo kako bi svrha rebalansa trebala biti čovjek i njegov ostanak u Hrvatskoj i kako bi se trebalo zapitati jesmo li u tome uspjeli. U tom smislu pozvao je na pomoć Cetinskoj krajini, koja je kako je rekao veća od Međimurske županije i ima više stanovnika od Ličko-senjske županije, upozorivši na problem depopulacije. Također je upozorio kako se unatoč poticajima smanjuje poljoprivredna proizvodnja. 

Ustvrdio je kako je Državni proračun ostao bez 100 milijuna kuna, jer je Hrvatskom telekomu oprošteno 50 posto naknade za frekvenciju napominjući kako je DT u Njemačkoj za koncesiju za 5G mrežu platio više od 2,1 milijardi eura. Također je ustvrdio kako je tadašnji ministar energetike  Tomislav Ćorić potpisao štetne ugovore za projekt vjetroelektrana Krš-Pađene, a da ga je izlobirao predsjednik SNV-a Milorad Pupovac kod srpskog manjinskog stanovništva koje tamo živi da ga prihvati.

Bulj je upozorio i na problem prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima koji je, kako je rekao, Mađarska zabranila. Zauzeo se za proglašenje isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu, jer se, kako je rekao, hrvatska vlast dodvorava i izbjegava to učiniti i Hrvatska godišnje izgubi dvije do tri milijarde kuna zbog izlova ribe, stranih ribarica, prvenstveno talijanskih.

Karolina Vidović-Krišto (Domovinski pokret) ustvrdila je kako je u Hrvatskoj na djelu devastiranost i blokada institucija te korupcija koja se više ne može sakriti.

Upozorila je kako je prodajom Croatia osiguranja Hrvatska izgubila 3,7 milijardi kuna ocijenivši kako se u brojnim primjerima vidi kako Hrvatska svoja dobra "prodaje za kikiriki". Godišnji prihodi od imovine ne bi smjeli biti manji od 12 milijardi kuna, smatra Krišto te dodala da moramo imati transparentnost i europske standarde. Dvije milijarde godišnje se izdvaja za pravosuđe koje tolerira korupciju u sprezi sa politikom i medijima, a istodobno  se ne ispunjavaju obveze prema zdravstvu, ustvrdila je Krišto.

Zvane Brumnić (SDP) rekao je kako nije dobio odgovor ministra financija Zdravka Marića ni premijera Andreja Plenkovića koliki je stvarni proračunski deficit. U vezi s dopuštenjem dodatnog zaduženja jedinicama lokalne samouprave zbog epidemije koronaviruse, konstatirao je da ih ionako neće moći vratiti, napomenuvši kako se grad Zagreb preko ZET-a zadužio za 600 milijuna kuna za izgradnju sljemenske žičare. 

(HINA, 5. 11. 2020.)