Hoće li se zastupnici prije jednomjesečne stanke okupiti i na izvanrednom zasjedanju i koliko bi ono moglo potrajati, za sada, nema službene informacije.

Na brojnost zakona koji čekaju da Sabor o njima u nadolazećem tjednu kaže svoje mišljenje, prije svega utječe to što na snagu stupaju 1. siječnja iduće godine.

Među takvima je prijedlog zakona o inkluzivnom dodatku, novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom, a objedinit će četiri dosadašnje naknade - osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu za nezaposlene.

Iznos inkluzivnog dodatka kroz pet kategorija kretat će se mjesečno od 720 eura za prvu, 480 eura za drugu , 430 eura za treću, te 162 eura i 138 eura za četvrtu i petu razinu.
U proračunu za 204. za tu je namjenu predviđeno 506 milijuna eura, što je dvostruko više nego se trenutno troši za četiri naknade.

Doplatak za djecu: Udvostručuje se broj korisnika i broj obuhvaćene djece

O tom prijedlogu, Sabor će raspravljati u utorak, istog dana raspravit će i izmjene Zakona o doplatku za djecu kojima se osnažuje potpora obiteljima za uzdržavanje i odgoj djece, a dohodovni cenzus povećava sa 70 na 140 posto proračunske osnovice.

Radi pravednije raspodjela doplatka, broj cenzusnih grupa povećava se sa sadašnjih tri na pet, te povećava iznos doplatka za korisničke skupine od 30 do 60 eura, s tim da pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ostaje 66 eura.

Broj korisnika bi se udvostručio, sa 126 tisuća, koliko ih je prosječno bilo lani na 271 tisuću, a umjesto 247 tisuća djece, u idućoj godini doplatkom bi ih bilo obuhvaćeno 511 tisuća.

Prvog radnog dana, Sabor će raspraviti prijedloge izmjena četiri zakona o drugom mirovinskom stupu, kojima se, uz ostalo, mogući iznos jednokratne isplate kapitaliziranih sredstava u drugom stupu povećava na 20 posto, izjednačava dodatak na osnovnu mirovinu od 27 posto, fleksibilizira izbor kategorije obveznog mirovinskog fonda.

Riječ je o izmjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, o mirovinskim osiguravajućim društvima te o doplatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Na prvom čitanju tih zakona, oporba je poručila da nije zadovoljna Vladinim namjerom uvođenja takozvanog alternativnog mirovinskog fonda, obaveznog fonda kojim bi upravljala država i u kojem bi trebao završiti svaki dvadeseti euro mirovinske štednje radnika.

Smatra da se radi o fondu riskantnog kapitala koji bi ulagao u obveznice koje nisu sigurne i da nema nikakve potrebe da riskantni  fondovi s državnim jamstvom budu dio mirovinske reforme.

Sabor će ovaj tjedan u drugom čitanju raspraviti zakonski prijedlog o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu države, a po hitnom postupku o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Raspravit će i jedan oporbeni prijedlog, onaj Katarine Peović (RF) o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine.

(HINA, 10. 12. 2023.)

Fotografija: Pixabay