Ta će se tema pred zastupnicima naći u četvrtak. Inače, na dolasku guvernera Borisa Vujčića u Sabor proteklih je tjedana ustrajavao Most koji je od guvernera želio čuti odgovore na pitanja o inflaciji, uvođenju eura i prešutnim prekoračenjima na računima građana.

Most: Konkretni odgovori i odgovornost

„Na ta pitanja želimo konkretan odgovor i odgovornost tijela zbog čijih smo propusta došli u sadašnju situaciju", istaknula je nedavno zastupnica Marija Selak Raspudić, navodeći da je Most prikupio dovoljno zastupničkih potpisa za poziv guverneru da u Saboru dade odgovore na spomenuta pitanja.

U drugoj polovini 2020., navodi se u Informaciji, bio je vidljiv negativan utjecaj pandemije koronavirusa na gospodarsku aktivnost.

Realni BDP smanjen je za 8,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., smanjen je ukupni izvoz, a poglavito izvoz usluga, zabilježen je snažan pad osobne potrošnje. Nasuprot tome, kapitalna ulaganja i potrošnja opće države bili su veći nego u istom razdoblju 2019. godine.

Zaposlenost, čiji je rast započeo u lipnju 2020., nastavila se povećavati i u drugom polugodištu, broj zaposlenih približio se pretkriznim vrijednostima, pa je na koncu prosinca 2020. bio za 0,6 posto niži u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Administrativna stopa nezaposlenosti krajem 2020. godine iznosila je 9 posto radne snage, što je, pak, za 1,8 postotnih bodova više nego u istom razdoblju 2019. Prosječna nominalna bruto plaća u prosincu 2020. godine bila je za 3,1 posto veća nego u prosincu 2019.

Inflacija potrošačkih cijena je u drugoj polovini 2020. uglavnom bila negativna, što je uvelike bilo posljedica nižih cijena energije u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.

Pogoršano stanje državnih financija

Zbog negativnih utjecaja pandemije, nastavilo se pogoršavanje stanja državnih financija, no manje izraženo nego u prvom polugodištu. U  drugoj polovini 2020. godine, prema metodologiji ESA, ostvaren je negativan saldo proračuna opće države od 12,2 milijarde kuna, što s 15,3 milijardi u prvom polugodištu, rezultira ukupnim manjkom od 27,5 milijardi kuna ili –7,4 posto BDP-a. Rast duga u drugoj polovini 2020. je usporio pa je dug konsolidirane opće države na kraju godine iznosio 329,7 milijardi kuna ili 88,7 posto BDP-a, neki su od podataka iz Polugodišnje informacije.

Srijeda posvećena obrazovanju

Nakon uobičajenih govora na slobodnu temu, Sabor će u srijedu raspraviti tri točke vezane uz obrazovanje.

Prva su izmjene Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja kojima bi se uvelo radno mjesto pomoćnika ravnatelja Centra koje do sada nije postojalo, u Upravno vijeće Centra birao bi se i predstavnik radnika, prethodnu suglasnost na statut Centra, umjesto Hrvatskoga sabora, davalo bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Novim zakonom o obrazovanju odraslih u taj se sustav žele uvesti promjene koje će podići kvalitetu obrazovanja, sustav učiniti fleksibilnijim i funkcionalnijim.

Hrvatska ima više od 600 ustanova za obrazovanje odraslih koje provode više od 11.000 programa obrazovanja, no ne postoji definirani sustav kojim bi se osiguralo kvalitetno i učinkovito obrazovanje prilagođeno potrebama pojedinca i tržišta rada.

(HINA, 5. 10. 2021.)