Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave Fadila Bahović je, predstavljajući konačni prijedlogu izmjena Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz tu Konvenciju, podsjetila da je Hrvatski sabor Zakon o potvrđivanju te Konvencije i Protokola  donio 17. listopada 1997. 

Pojasnila je  kako je tada Hrvatska stavila rezervu na članak 4. Zakona o potvrđivanju te Konvencije vezano uz održavanje javne rasprave, koja je zajamčena člankom 6. kojim se propisuje pravo na pošteno suđenje.

Navela je da se održavanje javne rasprave nije moglo jamčiti jer Upravni sud, kada odlučuje o zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti, u pravilu odlučuje u nejavnoj sjednici. No, budući da je donesen novi Zakon o upravnim sporovima kojim je u upravno sudovanje uvedena obvezna usmena rasprava, sada su uklonjeni razlozi zbog kojih je stavljena rezerva na Konvenciju.

Tako su sada ispunjeni uvjeti za povlačenje rezerve na članak 6. Konvencije te se predlaže izmijeniti i članak 4. Zakona o potvrđivanju Konvencije, u kojem je sadržana ta rezerva, rekla je Bahović.

Benčić: Kada se radi o političarima i posebice dužnosnicima, moraju imati "deblju kožu"

Tijekom rasprave oporbeni zastupnici podržali su izmjene tog Zakona ali i upozorili na probleme u provedbi i implementaciji Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u našoj zemlji.

Sandra Benčić (Možemo!) rekla je kako još uvijek postoji vrlo ozbiljan otpor u pravosudnim krugovima da se zakonodavne norme naših propisa tumače kada se primjenjuju i u skladu s Ustavom i u skladu sa europskom Konvencijom za zaštitu ljudskih prava.

Smatra da se sloboda izražavanja i informiranja, koja je garantirana tom Konvencijom, često dovodi u pitanje kada, rekla je, 'npr. imamo građane koji opravdano ili neopravdano vrijeđaju političke dužnosnike'.

Ustvrdila je da već nekoliko godina Ministarstvo unutarnjih poslova pokreće postupke protiv osoba zbog vrijeđanja dostojanstva dužnosnika jer su im građani nešto dobacili te imamo pravomoćne presude prekršajnih sudova koji građane osuđuju zbog psovke ili neke kvalifikacije građana usmjerene prema premijeru, ministru ili saborskom zastupniku.

Benčić je rekla i da se to događa unatoč ogromnoj praksi Europskog suda za ljudska prava da, kada se radi o političarima i posebice dužnosnicima, moraju imati "deblju kožu" jer s preuzimanjem javne dužnosti preuzimaju i teret da moraju imati i otpornost na slobodu izražavanja političkih stavova građana.         

SDP-ova Sanja Bježančević rekla je da su u presudama Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Hrvatsku još uvijek najčešće utvrđene povrede iz te Konvencije u kojima je propisano pravo na pošteno suđenje.

"Od 32 presude koje je taj Sud u 2022. godini donio u odnosu na Republiku Hrvatsku  u 26 je utvrđena povreda prava iz Konvencije", dodala je. Također, navela je, u istoj godini Hrvatska je imala 26 bitnih presuda Europskog suda za ljudska prava koje još nisu bile provedene, a to je jedna presuda više u odnosu na 2021. 

"Početkom 2022. Hrvatska još nije provela 25 bitnih presuda donesenih u posljednjih deset godina a prosječno vrijeme do provedbe presude iznosilo je 4 godine i 3 mjeseca. U toj se brojci u obzir uzima i najstarija bitna presuda na čiju se provedbu čekalo čak 14 godina", kazala je Bježančević.

(HINA, 8.10.2024.)

Fotografija: Unsplash