22.05.2024.

Sabor o izvješćima Državnog ureda za reviziju i HRT-a

Sabor nastavlja u srijedu s radom raspravama o još dva izvješća koja nisu stigla na dnevni red prethodnog saziva, a riječ je o izvješćima o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2022. te o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije.

Na izvještaj o izvršenju Državnog proračuna RH za 2022. godinu Državni ured za reviziju dao je uvjetno mišljenje, a prema njihovu obrazloženju, nekoliko je razloga za to.

Prvo, kako navode, primici od zajmova primljenih od međunarodnih financijskih institucija, EU te tuzemne financijske institucije, a kojima je ugovorima utvrđena namjena raspoređeni su prema izvorima financiranja u opće prihode i primitke umjesto u namjenske primitke. Nadalje, primici od zaduživanja raspoređeni su u izvore financiranja "Fondovi EU" te "Mehanizam za oporavak i otpornost", a primici od povrata danih depozita i prodaje dionica i udjela u glavnici raspoređeni su u izvor financiranja "Ostali prihodi za posebne namjene", dok se prema proračunskim propisima u navedene izvore financiranja raspoređuju isključivo prihodi.  

U izračun prijenosa depozita iz prethodne godine nisu uključena vlastita i namjenska sredstva iz prethodnih godina s računa proračunskih korisnika u poslovnim bankama, a premije na izdane obveznice iskazane su u okviru prihoda, umjesto kao umanjenje rashoda.

Također, ukazali su iz Državnog ureda za reviziju, tečajne razlike nastale pri otplati zajmova Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) nisu obračunate te nisu evidentirane u okviru rashoda, a prihodi i rashodi od realiziranih pozitivnih i negativnih tečajnih razlika proizašlih iz transakcija povezanih s javnim dugom iskazani su u bruto umjesto u neto iznosu.

Obveze od 166,3 milijuna kuna koje se odnose na dugoročni kredit iz 2007. namijenjen financiranju druge faze projekta razvoja KBC Zagreb evidentirane su u glavnoj knjizi državnog proračuna, a istovremeno i u bilanci KBC-a Zagreb zbog čega su navedene obveze iskazane više od stvarnih.

Zaključno, istaknuli su, Ministarstvo financija je trebalo do konca lipnja 2022. donijeti više podzakonskih akata, ali u vrijeme obavljanja revizije (travanj 2023.) većina navedenih podzakonskih akata tek je bila u izradi.

Vlada je Saboru uputila prijedlog da prihvati ovo Izvješće. 

Kao i ono glavnog ravnatelja HRT-a Roberta Šveba o radu (poslovanju) HRT-a za 2022. u kojem je istaknut višak prihoda u odnosu na rashode od 6,2 milijuna kuna, no nakon oporezivanja je to manjak prihoda nad rashodima u iznosu 1,3 milijuna kuna.

Naime, kako stoji u izvješću, HRT je ostvario porast ukupnih prihoda od 3,9 posto u odnosu na 2021., točnije u ukupnom iznosu od 1,342 milijarde kuna, ali i 1,7 posto manje od planiranog. Istodobno i rashodi su bili veći za 3,7 posto nego godinu prije, iznosili su 1,336 milijarde kuna, što je 0,9 posto manje od onog što su planirali.

Navodi se i da su prihodi od mjesečne pristojbe najznačajniji prihod, a ostvareni su u iznosu od 1,138 milijarde kuna, 0,9 posto više nego 2021., ali, također, 3,2 posto manje od plana.

(HINA, 21.5.2024.)

Fotografija: Pixabay

Arhiva