Tim se zakonom na jednostavniji i pravedniji način definira sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak koji se u cijelosti prepušta općinama, gradovima i županijama.

Državni proračun u idućoj se godini u korist općina, gradova i županije odriče oko 1, 4 milijardi kuna, kazao je državni tajnik Željko Tufekčić, uvjeravajući kako se "radi o dobrom zakonu", odnosno o "jako dobroj namjeri predlagatelja".

Oporba ne spori da je napravljen korak naprijed i da se pojednostavljuje sustav, no smeta ju što se jedinicama lokalne samouprave prepušta samo prihod od poreza na dohodak koji se, upozoravaju, stalno smanjuje od 2015. godine.

Model je jednostavniji, ali ne slažem se da je pravedan, kaže Alen Prelec (SDP) i poručuje da uz porez na dohodak, treba uključiti i neke druge prihode. Osim toga, dodaje, trend je da se u budućnosti smanjuju porezni prihodi.

Trebalo je razmisliti da se dio sredstava osigura u porezu na dobit, te u PDV-u, dodaje Marko Vešligaj (SDP).

I Robert Podolnjak (Most) poručuje kako nije sklon modelu po kojem će jedinice lokalne lokalne samouprave svoj prihod i proračun temeljiti na porezu na dohodak nad kojim nemaju isključivu kontrolu kad se određuje osobni odbitak i porezne stope.

Zašto dio poreza na dobit, koji je sada prihod države, ne bi dali lokalnoj samoupravi, dakle da se prikupi na državnoj razini, ali se dio tog poreza vrati, pita Podolnjak.

IDS predloženi zakon neće podržati, najavljuje Tulio Demetlika. Jedinicama lokalne samouprave treba omogućiti da preuzmu odgovornost za razvoj, posebno one koje za to imaju mogućnost, no ovaj zakon ne ide u potpunosti u tom smjeru, kaže zastupnik.

Kaže kako je IDS od njega očekivao početak procesa decentralizacije ili makar asimetrične decentralizacije, što se nije dogodilo.

IDS-u nije prihvatljiva raspodjela prihoda od poreza na dohodak, po kojem bi udio općina, odnosno gradova u ukupnom prihodu iznosio 60 posto, županija 17, udio za decentralizirane funkcije 6, a za fiskalno izravnanje 17 posto. IDS traži da općinama ide 65 posto, a županijama 20 posto.

Saborska većina hvali predloženi zakon. Radi se o stvarno dobrom zakonu koji ide decentralizaciji, kaže Božica Makar (HNS), sve zajedno imati će pozitivan učinak, dodaje HDZ-ova Grozdana Perić i tumači da ponuđeni model omogućava da i manje općine dosegnu određenu razinu razvoja.

Zastupnici hvale što je razdoblje za kompenzacijske mjere produženo sa dvije na pet godina, pa će se jedinicama lokalne samouprave tijekom 2019. i 2020. godine iz državnog proračuna isplaćivati 100 posto pomoći, godinu poslije 60 posto, a 2022. godine 30 posto iznosa pomoći isplaćene u 2018. godini.

Raspravom o predloženom zakonu, čiji je kraj, kako je pobrojao Arsen Bauk (SDP), dočekalo svega pet zastupnika, Sabor je završio ovotjedni rad.


(HINA, 01. 12. 2017.)