Osim dosadašnji kvalifikacija oporbe da je riječ o 'lex faraon', 'lex šerif' i slično, Mostov Robert Podolnjak dodijelio je tom zakonu još jedan naziv, 'lex ekspres' zbog toga što se predlaže da stupi na snagu dan nakon objave.

"Ne poznajem zakon koji se tako hitno donosio i stupa na snagu usred trajanja mandata. Usred mandata mijenjate pravila igre koja bila na snazi kada su građani birali gradonačelnike, a to je ono što nije u skladu s Ustavom i netko će to sigurno osporavati na Ustavnom sudu", kazao je Podolnjak.

Nadovezao se Marko Vešligaj (SDP) koji smatra da će predstavnička tijela biti dovedena u situaciju kaosa zbog mijenjanja zakona u tijeku proračunskog procesa. Kuščević je složio da će doći do kaosa u usvajanju proračuna, ali "pozitivnog" jer će općinama i gradovima izmjenama zakon o financiranju lokalnih jedinica biti dodijeljeno dodatnih oko dvije milijarde kuna u proračune.

Ivan Lovrinović (PH) je kazao kako se ne može oteti dojmu da je zakona rađen "za jednog čovjeka i jedan grad ". "Prijedlog zakona pokazuje tendenciju da se stvari žele centralizirati i da se želi omogućiti određenim ljudima da što duže ostanu na vlasti. A u pitanju je Grad Zagreb", smatra on.

Kuščević je odbacio tvrdnje da je zakon rađen za jednog čovjeka ili jedan grad, te ponovio kako će izmjene pomoći boljem i kvalitetnijem fukcioniranju lokalnih jedinica i suradnji predstavničkog i izvršnog tijela.

Branko Bačić (HDZ) uputio je pak sve one koji govore da je riječ o"lex šerif" neka zakon detaljnije pročitaju. "Apsolutno nije 'lex šerif' jer se jasno vidi da se snaži pozicija predstavničkog tijela", istaknuo je. Odbacio je i da je riječ o "lex ekspres" budući da je provedena široka rasprava i išao u dva čitanja a ne u hitnu proceduru.

Branimir Bunjac (Živi zid) kritizirao je dvostruke kriterije kod pravila za raspisivanje referenduma. Na nacionalnoj razni potrebno je prikupiti 10 posto potpisa birača, a na lokalnoj 20 posto, na nacionalnoj razini referendum je uspješan bez obzira na broja birača koji izađe na referendum, a na lokalnoj razini jedino ako je izišlo više od 50 posto birača, kazao je.

Ministar Kuščević, predstavljajući promjene zakona između dva čitanja, kazao je u odnosu na prvo čitanje ukinuta odredba koja govori da se naknade vijećnika uređuju zakonom zbog primjedbi da se time previše zadire u autonomiju lokalne samouprave. Također je omogućeno da se referendum za opoziv načelnika, gradonačelnika i župana osim na prijedlog 20 posto birača može raspisati i na prijedlog dvije trećine članovi predstavničkog tijela.

"Ista takva odredba se odnosi na predsjednicu Republike Hrvatske. Mislimo da manji broj od dvije trećine ne bi bio dobar i uveo bi političku nestabilnost i doveo do velikog broja referenduma i velikih troškova", istaknuo je Kuščević.

Propisuje se i da čelnik, koji je ponovno izabran nakon prijevremenih izbora, mora predložiti novi proračun u roku od 45 dana od dana izbora, a predstavničko tijelo ga mora prihvatiti u roku od idućih 45 dana, naveo je ministar.

HDZ-ova Branka Juričev Martinčev uvjerena je kako će se predloženim zakonom, koji je pred zastupnicima u drugom čitanju, postići politička stabilnost, racionalizacija sustava, kontinuitet u radu sustava lokalne i područne samouprave te jačanje odgovornosti i predstavničkog i izvršnog tijela, da svatko odgovara za svoj dio.

Da je predloženi zakon dobar, smatra i HDZ-ov koalicijski partner HNS. Milorad Batinić ističe kako zakon karakterizira ravnoteža, uključivost i odgovornost. "Ravnoteža između čelnika i predstavničkog tijela. Uključivost znači da će morati više poraditi na međusobnoj suradnji. Odgovornost daleko veća nego je bila u praksi do sada. A sve bi trebalo rezultirati većom brigom za interese lokalne i regionalne samouprave", istaknuo je Batinić.

Anka Mrak Taritaš (Glas) ironizirala je prozivke da je riječ o 'lex Bandić'. "Ovaj zakon nije bilo potrebno donositi zbog gospodina (Milana) Bandića jer je on kroz svoj način upravljanja pokazao da, kad je riječ o proračunu, on se uvijek može dogovoriti", poručila je.


(HINA, 29.11.2017.)