Uređeno je to izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koje je u petak jednoglasno, sa 123 glasa, donio Hrvatski sabor.

Spomenutom novinom bit će obuhvaćeno više od 155 tisuća korisnika s prosječnim povećanjem ukupnog prihoda od 510 kuna mjesečno.

"Korisnici mirovine koji zbog smrti bračnog ili izvanbračnog druga ostaju bez značajno dijela prihoda potencijalno su izloženi riziku od siromaštva“, objasnio je ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić.

Slijedom amandmana Silvana Hrelje (HSU), umirovljenike s dugogodišnjim stažem motivirat će se da ostanu u svijetu rada, neovisno što imaju prosječno više od 42 godine staža.

Povećava se i polazni faktor za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu nakon navršene propisane starosne dobi, tzv. bonifikacija sa sadašnjih 0,34 posto na 0,45 posto, kao i polazni faktor za ponovno određivanje mirovine koja je bila obustavljena u razdoblju zaposlenja sa 0,15 posto na 0,25 posto.

Time se potiče duži ostanak u svijetu rada te otvara mogućnost za veću mirovinu, jer se, primjerice, za najviše pet godina kasnijeg umirovljenja mirovina može povećati za 27 posto dok se prema važećoj bonifikaciji može povećati za 20,4 posto.

Od 1. siječnja najniže mirovine rastu za tri posto

Od 1. siječnja 2023. najniže mirovine dodatno rastu za ukupno tri posto.
„U 2023. godini na taj će se način povećati mirovina za 287 tisuća korisnika najniže mirovine“, rekao je Piletić.

Za provedbu donesenog Zakona, država je u proračunu za iduću godinu osigurala dodatnih 1, 3 milijarde kuna, u 2024. 1, 5 milijardi, a u 2025. godini 1, 6 milijardi, dakle ukupno više od 4, 5 milijardi kuna.

Sabor je izmijenio Zakon o socijalnoj skrbi slijedom čega roditelj njegovatelj ili njegovatelj imaju pravo na veći iznos naknade ako dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom, zbog zdravstvenog stanja, nije moguće uključiti u programe i usluge u zajednici. Povećava se i naknada roditelju koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom.

Sabor nije prihvatio prijedlog klubova SDP-a, ZLB i HSS/RF-a da zaduži Vladu da mu u roku 90 dana predloži izmjene Zakona i onemogućiti upis zabilježbe na nekretninu korisnika zajamčene minimalne naknade, usluge organiziranog stanovanja i smještaja koju korisnik koristi za stanovanje.

I liječnički sindikat u kolektivnim pregovorima

Dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje su također izglasovane, omogućuju da u pregovorima o sklapanju kolektivnog ugovora o uvjetima rada i plaćama liječnika može sudjelovati i sindikat koji ima najmanje 20 posto članova liječnika od ukupnog broja zaposlenih liječnika na koje se ugovor primjenjuje.

To će omogućiti Hrvatskom liječničkom sindikatu (HLS) sudjelovanje u kolektivnim pregovorima u kojima proteklih godina nije mogao sudjelovati jer nije imao dovoljan broj članova odnosno ispunjavao uvjete o reprezentativnosti.

Sabor je donio novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te izmijenio zakone o tržištu kapitala, o sustavu osiguranja depozita, o kreditnim institucijama itd.

(HINA, 7. 10. 2022.)

Fotografija: Pixabay