Rebalansom se ukupni prihodi smanjuju se za 23,2 milijarde kuna i iznosit će oko 122 milijarde, dok ukupni rashodi ostaju na 147,3 milijarde kuna. Pad proračunskih prihoda posljedica je mjera poduzetih u borbi protiv koronavirusa, odgode odnosno djelomičnog ili potpunog oslobođenja od plaćanja poreza i doprinosa, kao i pada gospodarske aktivnosti.  BDP će u ovoj godini, procjena je Vlade, pasti za 9,4 posto, proračun je, pak, rađen uz projekciju da će gospodarski rast biti 2,5 posto. Izmjene, odnosno rebalans Državnoga proračuna, uzeo je u obzir i zadnje raspoložive podatke o prihodima proračuna. Zbog učinaka epidemije koronavirusa, sredinom travnja zabilježen je efekt kojega se do sada u resoru financija ne sjećaju - više od dva tjedna travnja prihod od PDV-a je ne samo bilježio smanjenje, nego je u apsolutnom iznosu imao negativan predznak, što znači da je povrat PDV-a bio veći od prihoda od tog najizdašnijeg poreznog prihoda države.  Situacija se do kraja travnja popravila, no samo u travnju zabilježen je pad poreznih prihoda za 43,2 posto u odnosu na isto vrijeme lani, a doprinosi u minusu oko 20 posto.  Rebalansom su prihodi od poreza planirani u iznosu od 66 milijardi kuna, što je 18,1 milijardu kuna manje nego li je bilo planirano originalnim proračunom. Vlada je najsnažnijom porukom rebalansa označila zadržavanje rashoda na 147,3 milijarde kuna, unatoč pritiscima da se povećaju. Najveći nominalni pad proračunskog iznosa rebalansom će osjetiti ministarstva mora, zaštite okoliša, znanosti te gospodarstva. Jedini dobitnici su Ministarstvo rada kojem je iznos povećan za 4,75 milijardi kuna, Ministarstvo zdravstva (raste za 93,7 milijuna) te Ministarstvo poljoprivrede (rast za 47,5 milijuna).

(HINA, 18. 5. 2020.)