Paketom turističkih zakona, kako se ističe, ide se prema unapređenju sustava turističkih zajednica (TZ) i njegovim usklađivanjem s modernim trendovima, odnosno prema tome da turističke zajednice postanu financijski samodostatne kao i da se više bave upravljanjem destinacijama.

Zakonom o članarinama u TZ-ovima se broj stopa za obračunavanje te članarine smanjuje s 28 na pet čime će se gospodarstvo rasteretiti za 11 milijuna kuna. Također se 21 djelatnost oslobađa plaćanja te članarine, dok su neke nove djelatnosti uvedene, poput banaka.

Sastavni dio zakona postao je i amandman HDZ-a prema kojem su djelatnosti banaka i telekoma iz treće prebačene u drugu skupinu za naplatu članarina obzirom da telekomunikacije i bankarski sektor prednjače u iskazanim dobitima i da tijekom turističke sezone imaju direktnu ekonomsku korist zbog povećanja potreba za uslugama.

Amandmani oporbe kojima je tražila da se te djelatnosti prebace u prvu skupini i da plaćaju članarinu po stopi od 0,16 posto nisu prihvaćeni.

"Te djelatnosti ne mogu biti u prvoj skupini jer su u prvoj skupini po zakonu razvrstane isključivo djelatnosti kojima je osnovna djelatnost turizam i ugostiteljstvo", pojasnio je državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina.

Zakon o turističkoj pristojbi propisuje da se ubuduće visina njena iznosa više neće određivati uredbom Vlade, nego će je određivati na regionalnoj i županijskoj razini, a s ciljem decentralizacije sustava.

Osim toga obveznici plaćanja turističke pristojbe postaju brodovi na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu i međunarodnom prometu na unutarnjim vodama, a općinska i gradska vijeća će donositi odluku da li žele tu taksu uvesti ili ne.


(HINA, 9. 5. 2019.)