„Mi se ovdje možemo prepucavati jedni, lijevi i desni, ali svima nam je u interesu da u ovome Saboru donesemo zakon koji će pomoći hrvatskim građanima, ali vrlo, vrlo teško. Zašto? Jer imamo toliko heterogenih građana koji se nalaze u toj skupini ljudi”, rekao je SDP-ovac Boris Lalovac.

Imamo, kazao je, ljude koji su dužni za obične režije, zato što su izgubili posao, i na taj način su vrlo teško mogli izaći iz krize.

„Treba pronaći rješenje za svih 326 tisuća građana da bismo bili socijalna i humana država”, poručio je Branimir Bunjac (Živi zid) koji ishodište problema vidi u Ovršnom zakonu.

Vlada, kaže nudi genijalno rješenje kojim će promijeniti sustav evidentiranja dugova. „Umjesto da kažu, mi ćemo dugove riješiti na način da se građani oslabe ropstva, oni kažu, neće više biti na Fini, ali će i dalje biti. To je recimo, k'o da se meni pokvari auto i upali mi se crveno svjetlo i ja nakon toga odšarafim žaruljicu pa velim, evo riješio sam problem, više ne svijetli žaruljica. A jel auto i dalje pokvaren, pa naravno da je', poručio je Bunjac.

Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama trebao bi otpustiti dugove do 10.000 kuna građanima koje su blokirali država, jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe koje su povezane s njima, poput HEP-a, HRT-a i plinarskih društava.

Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima predlaže se obustava ovrhe koja nije naplaćena tri godine, uz dodatni uvjet da u zadnjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini.

Ministar financija Zdravko Marić uvjeren je kako će predloženo biti od pomoći za 326.379 građana s iznosom blokade koji premašuje 42 milijarde kuna.

Za Gorana Aleksića (Snaga) predložene će mjere tek donekle pomoći, ali trajno rješenje se, kaže, ne nazire. U zakonu, tvrdi, nema mjera, a i upozorava na slabu kontrolu nad agencijama za naplatu potraživanja koje otkupljuju dugove i kaže kako bi ih trebalo dovesti u razinu kakvu imaju banke.

„Agencije koje otkupljuju dugove koje nisu gotovo pod nikakvom kontrolom države, odnosno kontrola je vrlo slaba. Predlagao sam da se obavezno kod ponude otkupa duga agencijama najprije pozove dužnika i da se njemu ponudi otkup duga pod istim uvjetima. Međutim, tada je meni obrazloženo da je to moralni hazard. Dakle s jedne strane je moralni hazard ako ponudimo dužniku da kupi dug, da otkupi svoj dug po nižoj cijeni ili da ga otplati po nižoj cijeni, a s druge strane nije nemoralno ponuditi agenciji da kupi taj dug za 10, 20, 30 posto vrijednosti”, kazao je Aleksić.

Da reforma ide u krivom smjeru smatra čelnik Živog Zida Ivan Vilibor Sinčić. „Vaše vlastite brojke 42 milijarde glavnice plus troškova ovrhe plus 22 milijarde kamate na sve to. To su planine dugova koji su se stvarali u ovoj zemlji od 2011. godine od kada je tadašnji sadašnji ministar Bošnjaković progurao promjenu Ovršnog zakona. Sve to vrijeme generiraju se nepošteni dugovi zbog posrednika, zbog odvjetničkih ureda, zbog FINA-e, zbog agencija koje preprodaju dugove, zbog javnih bilježnika i to je sve bubrilo jedno dobro desetljeće i sada se nalazimo pred ovim problemom”, kazao je Sinčić.

Kako se suštinski ništa neće promijeniti te kako su predložene mjere nedovoljne smatra Mostovac Nikola Grmoja.

„Da će dio tih dugova naših građana biti otpisan na FINA-i ne znači da se ponovno neće moći pokrenuti postupak ovrhe. Imat ćemo jedno pozitivno izvješće za par mjeseci. Vlada će se time pohvaliti, vi ćete sa premijerom održati nekakvu presicu, a ništa suštinski se neće zapravo promijeniti. Dobro je da o ovome razgovaramo, ali ovo nije dovoljno”, rekao je Grmoja.

Hrvoje Runtić (Klub Mosta) poručuje kako se ne radi o o blokiranima, već o nekima od njih. „Broj koji će tu biti zaista riješen je ustvari vrlo mali i prema onome što sada znamo on se svodi na ovih 6.672 osobe. Uzmemo li u obzir da je trenutačno prema podacima FINA-e blokirano oko 326 tisuća građana s ukupnom glavnicom od oko 43 milijarde, to znači da na slijedećim FINA-nim izvješćima možemo očekivati pad broja blokiranih građana sa 326 tisuća na čak do ispod 200 tisuća, što će biti prikazano kao fenomenalan rezultat”, isticao je Runtić.

Ne sumnja, kaže, da će ti podaci na izvješćima FINA-e u javnosti biti prikazivani na način da se pomoglo desecima tisuća ljudi, da je dug smanjen iako tome u stvari neće biti tako. „Kvaka je dakle u tome da taj dug od oko 32 milijarde ne nestaje, nego se samo obustavlja ovrha, što znači da problem nije riješen nego je pospremljen u ormar iz kojeg će ponovno ispasti prije ili kasnije”, ustvrdio je.


(HINA, 03. 07. 2018.)