Prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada  odnosi na višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade te definira ulogu upravitelja i ulogu predstavnika suvlasnika, što dosad nije bilo detaljno uređeno.  Zakon precizno nabraja zajedničke dijelove zgrade, određuje minimalni iznos i način plaćanja zajedničke pričuve te prava, obveze i odgovornosti suvlasnika, predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrade.

Uvodi se pojam “zajednica suvlasnika“ s pravnom osobnosti i OIB-om čime se ubrzavaju upravni i sudski postupci te olakšava apliciranje za fondove za obnovu fasada, energetsku obnove, ugradnju solarnih elektrana, dizalica topline.

Uvodi se Registar zajednica suvlasnika što je preduvjet za dobivanje OIB-a. Dugoročno, registar će pružati podatke o stanovima u prostoru te potrebne podatke o kućanstvima u Republici Hrvatskoj. 

Prijedlogom zakona predlaže se smanjenje potrebne većine suvlasnika za donošenje odluka o hitnim i nužnim popravcima, investicijskom održavanju zgrada, imenovanju upravitelja i predstavnika suvlasnika jer su u praksi uočeni nedostaci po pitanju potrebne većine suvlasnika kada odlučuju o pojedinim aktivnostima i radovima na upravljanju i održavanju zgrada.

Jedna od predloženih novosti je i ograničavanje prenamjene stanova u turističke apartmane i druge oblike kratkoročnog iznajmljivanja, s obzirom da će za takvu vrstu aktivnosti biti potrebna suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade.

Bitna novost je da će sve zgrade s najmanje tri kata po posebnom programu moći ugrađivati dizala, pri čemu će država sudjelovati s 33 posto vrijednosti ugradnje. Također, s obzirom na stanje fasada u središtima i jezgrama gradova, posebnim programom regulirat će se državno sufinanciranje obnove tih fasada, također s udjelom od 33 posto.

Uvode se i kazne, u slučajevima kada suvlasnici samovoljno dograđuju višestambene zgrade  i narušavaju statiku te za zatvaranje balkona i ugradnju klima uređaja na pročelje zgrade, kao i kazne za nemarne upravitelje, suvlasnike i predstavnike suvlasnika. 

Premalo inspektora za kvalitetan nadzor "divlje" gradnje, ovlasti i komunalnim redarima

U prvom čitanju danas su i dopune Zakona o građevinskoj inspekciji, te prijedlog izmjena i dopuna Zakona o komunalnom gospodarstvu s obzirom da usprkos angažmanu Državnog inspektorata, još uvijek je na području Hrvatske u velikom obujmu prisutna bespravna, "divlja" gradnja.

S obzirom na broj inspektora, kojih nema više od 70 u Hrvatskoj, nemoguće je kvalitetno pokriti područje u smislu da građevinski inspektori brzo interveniraju u samom začetku nelegalne gradnje. Stoga se kroz prijedlog zakona predlaže da se u sprječavanje i zaustavljanje nelegalne gradnje uključi i 882 komunalna redara koji su zaposleni u tijelima jedinica lokalne samouprave. Dale bi im se određene ovlasti da odmah interveniraju i zaustave gradnju, naplate zakonom propisanu kaznu te o svemu obavijeste Inspektorat, koji će reagirati sukladno propisima.

(mpgi.gov.hr, 19. 9. 2024.)

Fotografija: Pixabay