08.07.2021.

Rizici povezani s kriptoimovinom

Hrvatska narodna banka upozorava na rizike koji nastaju za korisnike prilikom korištenja novih i inovativnih tehnoloških rješenja – prvenstveno kriptoimovine – kojima se mijenjaju ili oponašaju postojeći financijski proizvodi i usluge.

Kriptoimovina trenutačno ima obilježja špekulativnog ulaganja. Ulaganjem u kriptoimovinu riskirate izgubiti dio iznosa ili cjelokupni iznos uloženog s obzirom na to da:

  • kriptoimovina nema pokriće, odnosno podršku ili jamstvo središnje banke, kao ni bilo kojega javnog tijela
  • uloženi iznos nije osiguran, odnosno nije u sustavu zaštite potrošača, kao npr. sustav osiguranja depozita u kojemu je bankovni depozit osiguran do iznosa od 100.000 eura i nije u sustavu zaštite ulagatelja
  • ne postoji nadležna institucija kojoj se možete obratiti ni posebna pravna zaštita glede gubitaka uzrokovanih transakcijama ili ulaganjem u kriptoimovinu.

Kod korištenja i ulaganja kriptoimovine potrebno je upotrijebiti visoku razinu opreza. Ne preporučujemo ulaganje u kriptoimovinu iznosa većeg od onog koji ste spremni izgubiti.

Tehnički i ekonomski opis

Kriptoimovina označuje elektroničke kriptografske zapise čije se kopije distribuiraju, pohranjuju i potvrđuju decentralizirano. Takvi zapisi, sami po sebi, nemaju vrijednost. Njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja glede porasta vrijednosti te zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene. Upotreba kriptoimovine kao novca  ̶  u platne svrhe  ̶  gotovo je nepostojeća.

Kao iznimka od pravila da je riječ o elektroničkim zapisima bez vrijednosti, u novije su se vrijeme pojavili tzv. stabilni zapisi (engl. stablecoins). Izdavatelji tih zapisa tvrde da imaju pokriće (jamstvo) u određenoj vrsti imovine za svaki izdani digitalni zapis (npr. u zlatu, u vrijednosnim papirima, u gotovini  ̶  američkim dolarima ili eurima i sl.). Navedenim vrstama kriptoimovine treba pristupiti s oprezom ponajprije stoga što struktura imovine tvrtki izdavatelja nije transparentna. Stoga, a u slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja, postoji visok rizik da izdavatelji neće moći pravodobno (likvidnost) ni vrijednosno (solventnost) zadovoljiti potražnju klijenata za iskupom izdanih zapisa.

Terminologija

Kriptoimovinu se u javnosti često naziva kriptovalutama ili virtualnim valutama, što je naziv koji  je zavaravajući. Tim se nazivom implicira korištenje kriptoimovine u svrhu plaćanja (kupoprodaje robe i usluga), odnosno korištenje kriptoimovine kao zamjene za novac. Međutim, kriptoimovinu se gotovo uopće ne rabi u platne svrhe, već je takva upotreba krajnje sporadična i izolirana.

Regulatorni obuhvat

Kriptoimovina je djelomično regulirana pravnim propisima RH i EU-a, i to u dijelu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Razlog je u činjenici što je primijećena upotreba kriptoimovine u nezakonite, odnosno kriminalne svrhe te u posljednje vrijeme i kao sredstvo naplate iznude povodom kibernapada (ransomware).

Trenutačno su u tijeku pregovori u okviru Vijeća EU-a glede uredbe o tržištima kriptoimovine kojom bi se nastojalo regulirati izdavatelje kriptoimovine te pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Tom uredbom želi se zaštiti potrošače i uspostaviti jasan pravni okvir za sve sudionike jedinstvenoga europskog tržišta. Izdavatelji su kriptoimovine pravne osobe koje kontroliraju ponudu (stvaranje i povlačenje) kriptoimovine. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom jesu pravne osobe koje djeluju kao posrednici između izdavatelja i korisnika te korisnicima pružaju usluge vezane uz kriptoimovinu (npr. mjenjačnice kriptoimovine, pružanje savjetodavnih usluga i sl.). Stupanje na snagu spomenute uredbe, odnosno reguliranje izdavanja i pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom, ne očekuje se prije 2023. godine.

Prekograničnost poslovanja izdavatelja

U Hrvatskoj ne postoje izdavatelji kriptoimovine, dok je njihov broj i volumen u EU-u ograničen. Važni izdavatelji kriptoimovine nalaze se izvan EU-a. U slučaju spora prema izdavateljima, za korisnike bi takav postupak mogao biti vrlo skup, a ujedno i izvan dosega nadležnosti hrvatskih vlasti.

Nadležnost

Hrvatska narodna banka nema nadležnost nadzora nad poslovanjem tvrtki ili pojedinaca koji se bave izdavanjem kriptoimovine ili pružanjem usluga povezanih s kriptoimovinom.

U dijelu poslovanja koji se odnosi na usluge mjenjačnice virtualnih valuta i skrbničke usluge novčanika kriptoimovine (pojednostavljeno: novčanici kriptoimovine jesu uređaji, programi ili usluge pomoću kojih se prima i drži kriptoimovina), nadzor nad radom takvih subjekata obavlja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), i to s aspekta u dijelu primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Za dio njihova poslovanja koji se odnosi na pružanje usluga ili odnos prema klijentima ne postoji posebno definirana nadležnost regulatora financijskog sustava RH.

Zaštita potrošača

Pojedinci koji se upuštaju u kupoprodaju kriptoimovine, razmjenu ili bilo koju drugu aktivnost povezanu s kriptoimovinom ne uživaju jednaku razinu pravnu zaštite kao što je imaju pri kupoprodaji službenih valuta ili pri korištenju reguliranim financijskim, odnosno platnim instrumentima. Dodatno, u slučaju djelomičnog ili potpunog pada vrijednosti kriptoimovine, ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga.

(HNB, 7. 7. 2021.)

Arhiva