Pozivajući se na podatke Udruge gradova, naveo je kako je Rijeka ugovorila 39 projekata, slijede je Osječko-baranjska s 24 i Brodsko-posavska županija s 22 projekta. Provjerom gradske baze podataka, utvrđeno je da je u popisu Udruge gradova izostavljen projekt energetske obnove jednog dječjeg vrtića, pa je točan broj projekata 40, rekao je, Obersnel na redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare. Ukupno ugovoreni iznos Rijeke je 18,8 milijuna eura, dodao je. 
Gradonačelnik je to pripisao aktivnostima gradske uprave i dobroj pripremljenosti za sudjelovanje na natječajima. Očekuje nastavak takvog dobrog trenda jer su u međuvremenu potpisani ugovori o sufinanciranju najvećeg vodno-komunalnog projekta u Hrvatskoj, obnove i gradnje vodovodne i kanalizacijske mreže u Rijeci i okolici (vrijednosti 1,76 milijardi kuna od čega su 1, 26 milijardi bespovratna europska sredstva) te uređenje Dječje kuće i zgrade Gradske knjižnice u kompleksu Benčić, ukupne vrijednosti 68 milijuna kuna.
Uskoro će se potpisati ugovori za nastavak energetske obnove javnih objekata, dok je temeljem programa približavanja kulturnih i kreativnih aktivnosti osobama starijim od 54 godine, Art-kinu odobreno 404.000 kuna i Muzeju moderne i suvremene umjetnosti 595.000 kuna, najavio je Obersnel.

Gradonačelnik se pohvalio nastavkom uzlaznog trenda rasta riječkog gospodarstva koji traje proteklih pet godina. Po podacima FINA-e za 2017., broj poduzetnika u Rijeci povećan je za 5,4 posto u odnosu na godinu prije, a zapošljavali su oko četiri posto više osoba, ukupni prihodi poduzetnika premašili su 20 milijardi kuna, i bili su za devet posto viši, u odnosu na promatrano razdoblje, dok su prihodi od izvoza porasli za više od 20 posto, rekao je gradonačelnik. I neto dobit poduzetnika porasla je za 4,3 posto a prosječna neto plaća kod njih bila je veća za 4,4 posto, rekao je.
U Rijeci je, u šestomjesečnom prosjeku, u prvoj polovici ove godine bilo 14 posto manje nezaposlenih nego 2017., stopa nezaposlenosti u Gradu u ovoj je godini 5,8 posto, u Primorsko-goranskoj županiji 8,2 posto, a u Hrvatskoj 10,6 posto, naveo je Obersnel, citirajući podatke riječke podružnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. 
Naravno da na smanjenje broja nezaposlenih utječe odlazak nezaposlenih u inozemstvo i brisanje iz evidencije HZZ, ali se to događa i u ostatku županije i Hrvatske, a riječka stopa nezaposlenosti je znatno manja, ustvrdio je gradonačelnik.


(HINA, 25. 07. 2018.)