Parlament je to učinio koncem prošle godine, a Direktiva je rezultat  prve uspješno provedene europske građanske Inicijative „Pravo na vodu“ koju je predsjednica Odbora Marijana Petir prije pet godina podržala kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, priopćio je Odbor u ponedjeljak.

Istraživanje Europske komisije pokazalo je kako bi smanjenje potrošnje flaširane vode pomoglo europskim kućanstvima da uštede više od 600 milijuna eura godišnje. Ta ušteda će biti i  veća kada ju promatramo iz kuta smanjenja plastičnog otpada koji potječe od flaširane vode, pa time i opterećenja  kojim ovaj otpad utječe na bioraznolikost i očuvanje prirode i okoliša, a posredno i na klimatske promjene sa širokim spektrom utjecaja, naveo je Odbor.

Prema novoj Direktivi o vodi, Europska komisija bi do 2022. godine trebala izraditi popis tvari i spojeva, među kojima su i lijekovi, endokrini disruptori i mikroplastika, koji izazivaju zabrinutost javnosti i znanstvene zajednice i pratiti te tvari u vodi. Određivanjem strožih graničnih vrijednosti za neke onečišćavajuće tvari, uključujući olovo, poboljšat će se kvaliteta vode iz vodovoda. Komisija će izraditi i europske popise tvari koje smiju doći u kontakt s vodom za piće. 

Novi pristup sigurnosti vode temeljit će se na procjeni rizika, a Europska komisija najavila je i rad na normizaciji kako bi se osiguralo da infrastruktura u vodnom sektoru (cjevovodi i spremnici) ne onečišćuje vodu za piće.

U restoranima voda iz slavine besplatno ili uz nisku naknadu

Poboljšanje kvalitete vode iz vodovoda trebalo bi potaknuti europske građane da umjesto flaširane  koriste  vodu iz slavine. Države članice trebale bi osigurati besplatnu opskrbu vodom u javnim zgradama, a restorane, kantine i druge ugostiteljske objekte poticat će se da nude vodu iz slavine besplatno ili uz nisku naknadu.

„U godini u kojoj se prvi put na američkoj burzi počelo trgovati vodom, u godini bolesti Covid-19 (…), izuzetno je važno, uz osiguranje pristupa vodi za piće i jasnijem određivanju standarda kvalitete vode za piće, raditi i na zaštititi vode kao resursa ostanka i opstanka stanovnika, posebice na ruralnim područjima“,  kazala je Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu u čijoj nadležnosti je i vodoopskrba.

Iako je Hrvatska treća po potrošnji vode iz slavine u EU, provedba nove Direktive,  iz koje proizlazi i obveza usklađivanja nacionalnog zakonodavstva u roku od dvije godine od njenog donošenja, prilika je za poboljšanje pristupa vodi svim našim stanovnicima ali i prilika za podizanje kvalitete vode iz vodovoda, naglašava Odbor.

U Hrvatskoj posluje 171 isporučitelj vodnih usluga, od čega su 163 javna isporučitelja i 2 privatna koncesionara. Vodu iz sustava javne vodoopskrbe prima 86 posto stanovnika Hrvatske, gubitci vode za ljudsku potrošnju u javnoj vodoopskrbi, uglavnom su vezani uz dotrajalost vodoopskrbne mreže i iznose 48,94 posto.

„Sisačko-moslavačka županija sa svoja 22 izvorišta može zadovoljiti potrebe za vodom za piće za stanovnike županije, no vodoopskrbna mreža u nekim dijelovima županije još nije dostupna svim stanovnicima, dok je u drugim dijelovima potrebna njena sanacija kako bi se smanjili gubitci vode. Nadam se kako će provedba ove Direktive, kao i sredstava iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost kojima će se financirati infrastrukturni projekti vodnog gospodarstva, svim stanovnicima te županije osigurati dostupnost vode za piće iz javnog vodoopskrbnog sustava i garantirati njenu kvalitetu“, rekla je zastupnica Petir nakon obilaska potresom stradalih područja.

Podsjetila je kako je prije nekoliko mjeseci dala podršku lokalnom stanovništvu u njihovim zahtjevima da se izgradi vodovodna mreža u selima na području Petrinje i Gline gdje se realizacija tih projekata čeka godinama.

(HINA, 15. 2. 2021.)