Europska komisija u srijedu je objavila godišnje izvješće o vladavini prava, relativno novom instrumentu koji ima preventivnu ulogu i treba pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju u tom području.

Izvješće pokriva četiri ključna područja: pravosudne sustave, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija te institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Godišnje izvješće o vladavini prava sadržava sintezu stanja u pogledu vladavine prava u svih 27 država i ocjene značajnih promjena povezanih s vladavinom prava u svakoj od država članica. Ove su godine prvi put uključene i zemlje koje vode pristupne pregovore s EU-om, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Komisija navodi da je percipirana razina neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj i dalje vrlo niska u općoj populaciji i među tvrtkama.

Razina percipirane neovisnosti pravosuđa jako je niska, ispod 30 posto u Hrvatskoj, Poljskoj i Bugarskoj. S druge strane, iznimno je visoka, iznad 75 posto u Danskoj, Finskoj, Austriji, Švedskoj, Luksemburgu i Irskoj.

Samo 23 posto građana u RH smatra da je razina neovisnosti sudova i sudaca “prilična ili vrlo dobra” u 2024. godini, dok je kod tvrtki taj postotak nešto viši - 28 posto. U odnosu na prošlu godinu razina percipirane neovisnosti blago je porasla s 22 na 23 posto, dok je među tvrtkama zabilježen porast od 18 posto.

Kao glavne razloge za percipirani nedostatak neovisnosti sudova i sudaca, šira javnost i tvrtke navode uplitanje ili pritisak vlade i političara, te uplitanje ili pritisak iz ekonomskih ili drugih specifičnih interesa.

Komisija navodi napredak u području integriteta sudaca i tužitelja s obzirom da vlada planira ove godine predložiti dopune zakone o Državnom odvjetništvu koje uključuju uklanjanje pravnog temelja za periodične sigurnosne provjere svih državnih odvjetnika od strane nacionalne sigurnosne agencije.

Komisija je još 2022. preporučila hrvatskoj vladi da “preispita novouvedene periodične sigurnosne provjere koje provodi Agencija za nacionalnu sigurnost na sve suce i državne odvjetnike, osiguravajući njihov integritet na temelju drugih postojećih mehanizama, uzimajući u obzir europske standarde o neovisnosti pravosuđa i mišljenje Venecijanske komisije”.

U izvješću se opisuje postupak izbora novog glavnog državnog odvjetnika oko čega je u javnosti bilo puno kontroverzi.

“To je dovelo do šire javne rasprave o izabranom kandidatu, kao i o tome nudi li postupak za izbor glavnog državnog odvjetnika dovoljno jamstava za osiguranje autonomije toga položaja”, kaže se u izvješću.

Komisija navodi da prema europskim standardima način imenovanja glavnog državnog odvjetnika “treba biti takav da osigura povjerenje javnosti i poštovanje od strane pravosuđa i pravne struke”. Također se kaže da je pitanje nadležnosti državnog odvjetnika da odlučuje o dodjeli predmeta između nacionalnih tužitelja i EPPO-a izazvalo javnu raspravu.

EK kaže da je nakon teških rasprava i pregovora postignut “znatan napredak” po pitanja plaća sudaca, državnih odvjetnika i pravosudnog osoblja slijedom preporuka iz prošlogodišnjeg izvješća o vladavini prava. Također se ove godine očekuje zakonska regulativa koja će postaviti i objektivne kriterije nagrađivanja u pravosuđu.

Što se tiče efikasnosti pravosuđa, u izvješću EK stoji da su se ukupni broj neriješenih predmeta i duljina suđenja u većini slučajeva povećali.

Prema Pregledu stanja pravosuđa EU-a za 2024., zaostaci i duljina postupaka predstavljaju ozbiljnu zabrinutost, osobito u parničnim građanskim i trgovačkim predmetima, gdje su zaostali neriješeni predmeti najveći u EU-u.

Borba protiv korupcije

Među stručnjacima i poslovnim ljudima postoji percepcija da razina korupcije u javnom sektoru ostaje visoka.

Europska komisija vidi napredak u borbi protiv korupcije te navodi da je provedba prvog akcijskog plana za 2022.-2024. u okviru Antikorupcijske strategije na dobrom putu.

Kaže se da je Hrvatska pojačala svoje zakonodavstvo koje se tiče podmićivanja stranih javnih službenika i da je Hrvatska obećala zakonodavne radnje u kontekstu pristupanja OECD-u.

Također se kaže da su nastavljene istrage, kazneni progoni i osude za korupciju, uključujući i onu na visokoj razini i da je “postignut napredak u poboljšanju učinkovitosti istraga i kaznenog progona korupcijskih kaznenih djela.

Kaže se i da su poduzete “neke mjere” za otkrivanje i sprječavanje korupcije u javnim nabavama, koje “ostaje i dalje područje visokog rizika za korupciju".

Prema Indeksu percepcije korupcije, koji je Transparency International objavio prošle godine, Hrvatska je zauzela 23. mjesto u Europskoj uniji i 57. mjesto u svijetu.

Što se tiče lobiranja, donošenjem novog zakona o lobiranju učinjen je značajan napredak u pogledu uvođenja sveobuhvatnog zakonodavstva u tom području, navodi Komisija.

Medijski pluralizam i sloboda medija

Komisija navodi da Agencija za elektroničke medije uživa financijsku neovisnost, ali da postoje pozivi da se ta neovisnost dodatno pojača, te da ta agencija i dalje igra glavnu ulogu u upravljanju fondovima za promociju medijskog pluralizma.

U izvješću se kaže da su informacije o vlasništvu nad medijima javno dostupne, ali ostaju neki izazovi koji se tiču transparentnosti stvarnog vlasništva.

Komisija je vrlo kritična u pogledu transparentnosti dodjele državnog oglašavanja u medijima. 

“Okvir za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja izaziva zabrinutost i nije bilo napretka da se on ojača”, kaže Komisija, koja je i u prošlogodišnjem izvješću preporučila da se “pojača okvir za poštenu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja, uspostavljanjem jasnih kriterija, dobre prakse i mjere nadzora koje jamče učinkovito funkcioniranje postupaka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije."

Komisija navodi da je javni servis HRT suočen s kritikama zbog mogućih sukoba interesa i percipiranog nedostatka političke neovisnosti te da je interna revizija HRT-a provedena 2023. utvrdila bitne nepravilnosti u poslovanju s vanjskim pružateljem usluga.

U izvješću se spominju i problem curenja informacija iz istraga i izmjene Kaznenog zakona kojima se uvodi novo kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje.

“Iako su novinari izuzeti od kaznenog djela odavanja informacija iz kaznenih istraga koje su u tijeku, dionici još uvijek oštro kritiziraju te se ulažu napori da se to riješi”, navodi Komisija.

Kaže se da je vlada predložila izmjene i dopune Kaznenog zakona kojima se uvodi kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja podataka iz kaznenih istraga koje su u tijeku.

Dodaje se da je vlada kao reakciju na brojne kritike novinara i javnosti dodatno revidirala izmjene kako bi se izričito izuzeli iz dosega toga zakona novinari i objavljeni sadržaj koji je pretežno u javnom interesu, ali i da su bez obzira na to kritike nastavljene.

U izvješću se navodi da je ostvaren određeni daljnji napredak u rješavanju pitanja strateških tužbi protiv sudjelovanje javnosti (SLAPP) usmjerenih protiv novinara, s poboljšanom razinom svijesti o problemu.

Sustav uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti 

Komisija ističe da je novi zakon o instrumentima politike boljih propisa uveo sveobuhvatnu reviziju i analizu učinaka predloženih zakona. U izvješću se također navodi novi zakon o upravnim sporovima koji sadrži mjere za brzo izvršenje presuda upravnih sudova.

Određeni napredak bilježi se u poboljšanju praćenja preporuka Pučkog pravobranitelja i u pogledu sustavnijeg odgovora na zahtjeve za informacijama koje traži Pučki pravobranitelj.

Bilježi se i postupni pomak prema prema višegodišnjem financiranju organizacija civilnog društva, ali i kaže da novi nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja još nije dovršen.

Preporuke Europske komisije

Slijedom usvojenog izvješća o vladavini prava, Komisija je Hrvatskoj uputila nekoliko preporuka.

Prva je da revidira Zakon o kaznenom postupku i Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u skladu sa Strategijom suzbijanja korupcije, kako bi se dodatno povećala učinkovitost istraga i procesuiranja korupcijskih kaznenih djela.

Druga je da pojača napore za jačanje pravnog okvira i mehanizme nadzora kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjela državnog oglašavanja u medijima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući postupak javnog natječaja.

Zatim se traži da se nastavi s naporima na rješavanju SLAPP tužbi protiv novinara, uključujući preispitivanje zakonskih odredbi o kleveti i poticanje šire upotrebe procesnih pravila koja dopuštaju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.

Zadnja je preporuka da se poboljša postupanje po preporukama pučkog pravobranitelja i osigura sustavnije odgovaranje na zahtjeve pravobranitelja za informacijama.

(HINA, 24.7.2024.)

Fotografija: Pixabay