Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber se referirala na izvješće Marija Draghija o konkurentnosti europskog gospodarstva, istaknuvši da ono "gubi utakmicu" u odnosu na SAD i Kinu, osobito u području naprednih tehnologija.

Naime, investitori se u značajno većoj mjeri odlučuju ulagati u SAD, a razlozi toga leže i u dostupnoj i educiranoj radnoj snazi, kao i značajno manjim regulatornim preprekama i administrativnim opterećenjima. Između ostalog, Weber je istaknula i da je cijena struje za gospodarstvo višestruko niža u odnosu na tu cijenu u Europi, što također značajno utječe na konkurentnost.

Posljedice toga su primjerice da su samo četiri od 50 najvećih svjetskih tehnoloških kompanija europske, kao i da u zadnjih 50 godina u Europi nije stvorena niti jedna kompanija vrijednosti veće od 100 milijardi dolara, dok je od 2008. do danas 30 posto europskih "jednoroga" napustilo Europu i mahom otišlo u SAD, upozorila je Weber.

"Potrebno administrativno i regulatorno rasterećenje"

Stoga, potrebno je snažno administrativno i regulatorno rasterećenje europskog gospodarstva, pa tako i hrvatskog.

Weber je ocijenila da se hrvatsko gospodarstvo trenutno nalazi u vrlo pozitivnom razdoblju i ima priliku za snažan iskorak i ubrzanje rasta, no za to su potrebni neki potezi, kao što je porezno rasterećenje rada i gospodarstva, reforma zdravstva, u smislu da "poslodavci ne moraju više plaćati 16,5 posto doprinosa za zdravstvo za uslugu koja se realno ne može dobiti", kao i reforma pravosuđa, u vidu efikasnijeg i bržeg sustava te sigurnog i izvjesnog poslovnog okruženja. 

Također, zalaže se i za smanjenje javnog i državnog sektora. "Ovakva masa plaća predstavlja veliki teret za državni proračun i nije dugoročno održiva", ocijenila je.

Poseban naglasak je stavila na porezno rasterećenje srednjih i viših plaća, jer one se odnose na zanimanja koji su "motori budućnosti". Stoga je i pozdravila neslužbene najave da će u sklopu novog kruga porezne reforme doći do podizanja praga za primjenu više stope poreza na dohodak, kao i da će se sniziti gornja granica raspona u kojem se ta stopa može primjenjivati.

Mačkić o izazovima hrvatskog gospodarstva

Naglasak na produktivnost je stavio i posebni savjetnik predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić. "Konkurentnost je u suštini samo pitanje produktivnosti. Produktivnost je jedino što nam treba biti važno. Iz toga slijedi sve ostalo", poručio je.

Pobrojao je izazove i probleme s kojima se Hrvatska suočava, a to su manjak radne snage, manjak privatnih investicija, kao i neefikasno tržište finalnih dobara i usluga. "Zašto smo skupi", upitao se retorički.

Rekao je da se plaće u privatnom sektoru mogu održivo povećati upravo rastom produktivnosti, a do njega može doći uz više privatnih investicija, kao i poboljšanjem poslovnog okruženja.

Govoreći o potonjem, Mačkić je upozorio na fenomen "partijski porobljenih institucija", kao i problem efikasnosti državne administracije. 

Ustvrdio je da je izazov ekonomske politike u sve većoj mjeri i nejednakost. "Zemlja smo u kojoj postaje sve važnije gdje smo rođeni i imamo li naslijeđenu glavnu stambenu jedinicu", kazao je Mačkić.

Upozorio je i da kasni donošenje industrijske strategije, jednako kao što su, po njegovom mišljenju, kasnili i svi drugi strateški važni dokumenti koji uređuju okvir poslovanja.

Odgovarajući na pitanja novinara, nije želio komentirati najavljeno uvođenje poreza na nekretnine, rekavši da odbija sudjelovati u "napuhavanju medijskog balona". "Svoje mišljenje imam, a dozvolit ćete mi da u trenutku kad Vlada izađe s nečim da ga onda i prezentiram", izjavio je. 

Savić o NPOO-u i administrativnim rasterećenjima

Zbog službenih obaveza na konferenciju nije došao potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, ali se zato skupu obratio posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić, koji je ujedno i nacionalni koordinator provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Apostrofirao je ulaganja na temelju tog plana, koja imaju bitan pozitivan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo. Hrvatskoj je na raspolaganju oko deset milijardi eura, veći dio otpada na bespovratna sredstva, a predvodnica je, zahvaljujući provedbi traženih reformi, po povlačenju tih sredstava i provedbi projekata, što je u svom izvješću prošli tjedan apostrofirala i agencija Standard & Poor's.

"Plan oporavka doprinosi i doprinosit će našem gospodarskom rastu jer smo dosad od deset milijardi eura, iz europskog proračuna dobili uplate od 4,5 milijarde eura", istaknuo je Savić, podsjetivši da Vlada u ovoj godini očekuje gospodarski rast od oko 3,5 posto.

Između ostalog, Savić se osvrnuo i na administrativna rasterećenja koja je Vlada provela i koje planira provesti u budućnosti. Kroz tri akcijska plana - 2018., 2019. i 2020. godine, podsjetio je, provedeno je 390 mjera rasterećenja, vrijednosti oko 250 milijuna eura.

Novim akcijskim planom za razdoblje 2024. - 2025. predviđene su 103 mjere rasterećenja, što bi značilo uštede za gospodarstvo od oko 364 milijuna eura. Samo u ovoj godini, smanjeno je ili ukinuto 61 davanje, što rezultira uštedom od 135 milijuna eura, naveo je Savić.

Kolak: Značajniji rast primanja može proisteći iz rasta produktivnosti

Odgovarajući na pitanja novinara u kontekstu najavljenog novog kruga porezne reforme, predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak je rekao da porezne reforme općenito ne mogu značajnije utjecati na primanja zaposlenika.

Smatra da značajniji rast primanja može jedino proisteći iz rasta produktivnosti, boljih rezultata kompanija, njihovih jačih iskoraka na svjetska tržišta, a potrebna je i promjena "mindseta" ljudi, u smislu "da svi počnemo malo više raditi". 

Izvijestio je i da su ugovoreni poslovi Končar grupe na rekordnim razinama. "Knjige narudžbi su nam pune za slijedeće dvije godine", istaknuo je Kolak.

Direktor Svjetske banke također naglasio potrebu rasta produktivnosti

Direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Jehan Arulpragasam je rekao da Hrvatska od pandemije koronavirusa ima jednu od najbržih stopa gospodarskog rasta u Europi. No, usporavanje rasta na globalnoj i europskoj razini utjecat će i na rast Hrvatske, iako će on ostati pozitivan u srednjem roku, dodao je.

Kada je riječ o dugoročnijoj perspektivi, preostaju neki izazovi, pri čemu je i Arulpragasam naglasio potrebu rasta produktivnosti, što može biti oslonac daljnjem rastu plaća.

Također, tu je i potreba rasta privatnog sektora, između ostalog i putem ulaganja u inovacije i implementaciju novih tehnologija, kao i pitanje ljudskog kapitala, to jest radne snage, pri čemu iz Svjetske banke, osim privlačenja stranih radnika, apostrofiraju i potrebu veće participacije na tržištu rada radno sposobnog stanovništva, "s obzirom da mnogi ljudi koji bi mogli raditi, ne rade".

Odgovarajući na pitanje novinara, Arulpragasam je podržao najavu uvođenja poreza na nekretnine. Usvajanje takvog poreza omogućilo bi smanjenje poreza u nekim drugim područjima, uključujući i porez na rad, što bi imalo "pozitivne učinke", kako po kućanstva, tako i po gospodarstvo, smatra.

Također, dovelo bi i do veće ponude stambenih nekretnina na tržištu za najam, a naposljetku, tu su i benefiti po jedinice lokalne samouprave, u vidu većih prihoda za pružanje javnih usluga.

Na pitanja novinara oko najavljenih novih poreza odgovarao je i poduzetnik Ivan Miloloža iz tvrtke Munja, koji ulaganja u nekretnine smatra legitimnima, a "budalaštinama" to da netko povlači pitanje živi li netko u toj nekretnini ili ne. "To je povratak u socijalizam, ali ne onaj 70-ih i 80-ih godina već 40-ih, nakon rata", mišljenja je.

Rekao je i da porez na nekretnine na neki način već postoji, jer je Hrvatska "jedna od rijetkih zemalja koja ima komunalnu naknadu". Također, i za stanove u kojima nitko ne živi plaćaju se dužni nameti, kazao je Miloloža.

(HINA, 18. 9. 2024.)

Fotografija: Pixabay