Vesna Vučemilović (klub Hrvatskih suverenista) istaknula je kako treba staviti u funkciju poljoprivredno zemljište kao resurs od ogromne važnosti za svaku državu. Podsjetila je da se zakon mijenjao 20ak puta, a najčešće se mijenjao kriterij dodjele zemljišta. Potrebno  je staviti u funkciju poljoprivredno zemljište i postići samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji.   

Postizanje samodostatnosti važnim smatra i Ružica Vukovac (klub Domovinskog pokreta) upozorivši kako Hrvatska uvozi goleme količine hrane i neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta. Potrebno je smanjiti jaz između ratara i stočara, poručila je.

Dragana Jeckov (klub SDSS-a) upozorila je na odljev stanovništva i demografsku sliku Hrvatske te opasnost da se zemljište daje velikima na uštrb malih poljoprivrednih proizvođača. 

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavljajući zakonski prijedlog istaknula je kako je poljoprivredno zemljište ogroman potencijal svake zemlje, ali da je najveći njezini ljudi. Predloženim izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu izvršene su korekcije koje će omogućiti dodjelu zemljišta korisnicima koji će se na državnom poljoprivrednom zemljištu baviti poljoprivrednom proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost što će utjecati na povećanje produktivnosti te razvoj i unaprjeđenje ruralnih prostora i osuvremeniti život u tim prostorima.

Postupci raspolaganja poljoprivrednim zemljištem trebali bi postati efikasniji pri čemu će primjena digitalizacije u procesima ubrzati stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta, posebno ono kojim se do sada zbog različitih razloga nije raspolagalo. Izmijenjenim i dopunjenim odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu uspostavit će se i efikasnija kontrola korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za RH.

Zakonskim se prijedlogom propisuje da maksimalnu površinu za zakup može odrediti jedinica lokalne samouprave u svakom pojedinom natječaju za zakup s obzirom na specifičnosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet natječaja, pri čemu se za površine veće od 50 hektara propisuju dodatni uvjeti prihvatljivosti. Promijenjen je i skraćen postupak provedbe natječaja za zakup i prodaju, izuzimaju se jedinice područne (regionalne) samouprave u odnosu na davanje mišljenja u postupcima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, propisuje se elektronička provedba natječaja, a radi bolje kontrole postupka u Povjerenstvo za provedbu natječaja za zakup i prodaju uključuju se kao članovi po jedan predstavnik županije na području koje se zemljište nalazi i Ministarstva poljoprivrede.

Preciznije se uređuje rok zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH vezano za pojedine vrste poljoprivredne proizvodnje te se propisuje rok od 25 godina za trajne nasade i rok od 15 godina za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje. Predloženi Zakon uvažava posebnost vremena i obvezu RH kao članice EU te omogućava fleksibilnu prilagodbu nacionalnog zakonodavstva zakonodavstvu EU. U odnosu na prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH mijenjaju se kriteriji za ostvarivanje prednosti u natječaju za prodaju. Propisuje se da prednost ostvaruju dosadašnji posjednici i vlasnici zemljišta koje graniči sa zemljištem koje je predmet prodaje te ponuditelj koji prihvati najveću cijenu postignutu u natječaju za to zemljište.

Raspravljene su i predložene izmjene Zakona o postizanju održive uporabe pesticida, smanjenje rizika i negativnih učinaka njihove uporabe na način koji osigurava visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti. Također i uvođenje obvezne primjene temeljnih načela integrirane zaštite bilja za suzbijanje štetnih organizama bilja i alternativnih pristupa i tehnika kao što su nekemijske mjere zaštite bilja radi postizanja održive i konkurentne poljoprivrede.

(HINA, 28. 10. 2021.)