Oporba je, naime, prikupila dovoljan broj potpisa zastupnika kako bi na dnevni red sjednice progurala raspravu o izvješću rada DORH-a za 2023., s ciljem da glavni državni odvjetnik Turudić što prije dođe u Sabor predstaviti ga, a što bi oporbenim zastupnicima bila prilika za 'izrešetati' ga pitanjima i na tu temu. 

Turudić je nedavno bio pozvan i nazočio sjednici saborskog Odbora za pravosuđe o curenju informacija iz izvida i istraga. Inicijativu za održavanje te tematske sjednice pokrenuo je predsjednik Odbora Nikola Grmoja (Most) nakon uhićenja dvojice članova HDZ-a koji su prije toga dali ostavke na svoje dužnosti – Josip Škorić na mjesto predsjednika uprave Hrvatskih cesta i Josip Šarić na mjesto saborskog zastupnika. 

Izvješće DORH-a za 2023. - porast priljeva predmeta na državna odvjetništva na svim razinama

U Izvješću DORH-a za 2023. se navodi da je došlo do porasta priljeva predmeta na državna odvjetništva na svim razinama, odnosno državna odvjetništva su u prošloj godini primila 221.170 predmeta, što je ta 10.009 novih predmeta (4,53 posto) više u odnosu na 2022. godinu.

U tom razdoblju povećan je i broj riješenih predmeta, jer je tijekom 2022. riješeno njih 206.661, a u 2023. godini - 211.741 predmet (2,40 posto).

No, usprkos većem broju riješenih predmeta povećao se broj neriješenih predmeta kojih je na kraju 2023. bilo 9.390 više nego 2022. godine. 

U Izviješću DORH-a se također navodi kako je povećanje broja neriješenih predmeta posljedica činjenice da je zaprimljen znatno veći broj novih predmeta te da je stvarno prisutnih na radu bilo samo 79 posto od ukupno zaposlenih državnih odvjetnika, zamjenika i savjetnika.

Uz to, na broj manje riješenih predmeta također je utjecala činjenica da su tijekom 2023. državni službenici i namještenici provodili štrajk, a pravosudni dužnosnici provodili „mjere upozorenja.“ 

Usprkos tome, po prestanku štrajka i "Mjera upozorenja", pojačanim intenzitetom rada i zalaganjem svih dužnosnika državnih odvjetništava bilo je naloženo ili neposredno provedeno 53.349 dokaznih radnji, što je 2,73 posto više nego 2022.

U strukturi koruptivnih kaznenih djela i u 2023. godini najveći udio od 89,80 posto odnosio se na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, za što je bilo prijavljeno ukupno 1.339 osoba.

Potom slijedi kazneno djelo davanja mita zbog kojeg je prijavljeno 40 osoba te kazneno djelo primanja mita  zbog kojeg je prijavljeno 30 osoba. Iza toga slijedi kazneno djelo trgovanja utjecajem za koje je prijavljena 21 osoba.

(HINA, 8.10.2024.)

Fotografija: Unsplash