Potpuno je neprihvatljivo da žene i dalje moraju odlaziti na preglede kod ginekologa koji je, makar i nepravomoćno, osuđen za silovanje, počinjeno u obavljanju posla, napominje pravobraniteljica u priopćenju te upozorava da taj slučaj pokazuje "davanje prednosti zaštiti prava i interesa liječnika i njegovog radnog mjesta nad interesima i zaštitom velikog broja pacijentica". 

Pravo na zdravlje temeljno je ljudsko pravo, zdravstvene ustanove trebale bi biti sigurna mjesta za pacijente, a povjerenje između pacijenata i djelatnika u zdravstvu ključno je za adekvatno pružanje zdravstvene zaštite, napomenula te upozorila da su pacijenti pri tom u ranjivom položaju jer ovise o liječnicima i zdravstvenim djelatnicima, pa lakše i mogu postati žrtvama počinjenja kaznenih djela.

Stoga traži da se žurno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propiše da je ravnatelj zdravstvene ustanove dužan udaljiti osobu s radnog mjesta u slučaju kada je protiv nje pokrenut i vodi se kazneni postupak za počinjenje određenih kaznenih djela.

"Ta kaznena djela treba definirati Ministarstvo zdravstva u suradnji s drugim stručnjacima i strukovnim udrugama, a u najmanju ruku bi trebala obuhvaćati kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv spolne slobode, protiv zdravlja ljudi, kao i kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta", dodaje pravobraniteljica.

Država je dužna napraviti sve da se građani osjećaju sigurnima kad pristupaju institucijama

Te izmjene, ocijenila je, spriječile bi da ubuduće liječnik, koji je optužen da je silovao pacijenticu tijekom pregleda, i dalje obavlja preglede drugih pacijentica. "Pri tom, isto ne bi bio presedan jer su slične situacije već uređene u drugim sustavima, na primjer kroz Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o policiji i Zakon o socijalnoj skrbi, dok u području zdravstva nisu".

Država je dužna napraviti sve u svojoj moći, napomenula je, da građani kada pristupaju institucijama budu sigurni te mogu doći s povjerenjem, a osobito je to važno za sustav poput sustava zdravstva.

U priopćenju se podsjeća da je pravobraniteljica - iako mediji prenose da institucije nadležne za rad liječnika navode kako nisu znale za slučaj ginekologa u KBC-u Osijek - još u svibnju prošle godine temeljem tog slučaja predložila Ministarstvu zdravstva žurne izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti te tražila informacije o postupanju samog KBC-a i Hrvatske liječničke komore (HLK).

Prijedlog je uputila nakon postupanja u predmetu temeljem pritužbe udruge Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, nakon potvrde da u KBC-u Osijek i dalje radi ginekolog koji je nepravomoćno osuđen za silovanje pacijentice, počinjeno u toj bolnici.

Utvrdila je i da ravnatelj tim povodom nije poduzeo nikakve radnje, odnosno nije ginekologa prijavio HLK-u, iako je mogao imati informacije o događaju jer je policija u bolnici provela očevid i obavljala obavijesne razgovore.

"Također, kako je temeljem dostupnih informacija iz medija bilo jasno da je odvjetnica žrtve još u lipnju 2022. godine HLK-u poslala obavijest o pokretanju kaznenog postupka protiv ginekologa, pučka pravobraniteljica je u svibnju tražila informacije o postupanju HLK-a u ovom slučaju, uključujući i je li pokrenut disciplinski postupak. Komora nam je dostavila informacije da je u tijeku postupak pred Povjerenstvom za medicinsku etiku i deontologiju i da će nas obavijestiti o ishodu i drugim eventualnim postupcima, no obavijest nismo dobili", stoji u priopćenju.

Napominje se i da Zakon o kaznenom postupku predviđa mogućnost određivanja mjera opreza prije i tijekom kaznenog postupka, među kojima je i zabrana obavljanja određene poslovne aktivnosti (kada je riječ o okolnostima zbog kojih je moguće odrediti istražni zatvor te se ista svrha može ostvariti mjerom opreza), no da "ona u konkretnom slučaju nije izrečena". 

Zakon o zdravstvenoj zaštiti u takvom slučaju pak trenutno ne omogućava ravnatelju da privremeno udalji ginekologa s radnog mjesta dok traje postupak, odnosno presuda nije pravomoćna. Naime, objašnjava se u priopćenju, Zakon govori samo o prepreci za zapošljavanje u zdravstvenoj djelatnosti, ne i za nastavak rada već zaposlene osobe, i to jedino u slučaju pravomoćne osuđivanosti i to za kaznena djela na štetu djeteta, a odnosi se samo na poslove u zdravstvu koji uključuju rad s djecom, ne i ostale. 

"Konkretni slučaj pokazao je stoga potrebu za učinkovitijom zakonskom regulacijom kako bi se ubuduće omogućilo veću sigurnost pacijentima u ovakvim situacijama te time i povjerenje u liječnike i cjelokupni zdravstveni sustav", poručila je pučka pravobraniteljica.

(HINA, 5.9.2024.)

Fotografija: Unsplash