Ako se pripremno ročište kvalitetno provede, znatno se ubrzava rasprava nakon njega, rekao je. Iz programa skupa izdvojio je temu o kaznenopravnim aspektima govora mržnje, za što je Državno odvjetništvo zainteresirao zbog značenja ove pojave na društvo, kazao je Jelenić.

Ravnateljica Pravosudne akademije Andrea Posavec kazala je da je programe ove institucije u proteklih godinu dana polazilo 44 vježbenika u pravosudnim tijelima, što je ponovni početak vježbeničkog programa nakon niza godina.

Pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić izvijestila je da proteklih pet mjeseci radna tijela u okviru ministarstva pripremaju izmjene i dopune niza zakona u pravosuđu, među kojima su Zakon o kaznenom postupku, Zakon o sudovima za mlade i Zakon o Uskoku.

Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela istaknuo je da statistički pokazatelji i izvješće o djelovanju hrvatskog pravosuđa koje je pripremio Vrhovni sud pokazuju da su činjenice sasvim drugačiji od dojma koji je stvoren u javnosti.

Šestu ili sedmu godinu za redom je stopa ažurnosti rješavanja predmeta iznad 100 posto, vrijeme rješavanja predmeta je sve kraće a broj predmeta sve manji, naveo je Mrčela. Kazao je da je stopa ažurnosti rješavanja predmeta prošle godine bila 104,3 posto, ali je kod kaznenih postupaka niža, 96 posto. Isto tako, smanjuje se prosječni broj dana rješavanja svih predmeta, s 157 2014. godine na 122 prošle godine, ali kod kaznenih postupaka trajanje postupaka je sve duže, istaknuo je. 

"Ne mogu objasniti zašto je to tako, sigurno nisu uzrok samo česte izmjene zakona, niti često predugi činjenični opisi, odvjetnici branitelji koji samo koriste svoje zakonske ovlasti niti suci koji neki put ne primjenjuju ili pogrešno tumače mjere, nego vjerojatno sve to zajedno", ocijenio je Mrčela.

U prvom plenarnom predavanju sudac Vrhovnog suda Damir Kos govorio o mogućnostima sprečavanja zlouporabe procesnih prava te istaknuo da učinkovitost sudskog postupka nikad ne smije biti na uštrb zakonitosti. Pogrešno bi bilo očekivati da odvjetnici branitelji budu kooperativni sa sudom, oni se mogu služiti svim instrumentarijem po zakonu, ali zato sud mora biti dovoljno stručan da spriječi zlouporabu procesa, naveo je.

Ocijenio je i da se većina predmeta vodi kvalitetno i brzo, ali određen broj predmeta, koji su u fokusu javnosti, stvaraju sliku o pravosuđu i događaju se potezi koji ruše kredibilitet sudske vlasti, ustvrdio je Kos.

Predsjednica Kaznenog odjela Vrhovnog suda Ana Garačić analizirala je mogućnosti ujednačenja sudske prakse na području cijele zemlje. Navela je da je dodjela žalbenih drugostupanjskih postupaka bilo kojem županijskom sudu putem algoritma, s prvotnom namjerom ujednačenja sudkse prakse, bolje rezultate postigla na uklanjanju utjecaja lokalne sredine.

Mnogo smo postigli na polju dostupnosti sudske prakse, tako da sad svatko s dopuštenjem ulaza u sustav, na intranetu može pronaći više od milijun i pol sudskih odluka te ih svaki sudac može konzultirati u slučaju dvojbi, kako bi potvrdio svoje procjene ili ih preispitao, prema sličnim slučajevima, rekla je Garačić.

Kako bi se postigla viša razina ujednačenosti, bilo bi dobro ne mijenjati zakonske propise učestalo ako do sad, smanjiti nedorečenost propisa, kako bi bili jasniji sudcima te uspostaviti jedan žalbeni sud u zemlji s jedinstvenom evidencijom sudske prakse, ocijenila je Garačić.

Sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici Sanja Katušić-Jergović govorila je o pravnom kontinuitetu i primjeni blažeg zakona u slučajevima utaje poreza ili carine.

Organizatori dvodnevnog skupa u Opatiji su Pravosudna akademija i Vrhovni sud. 


(HINA, 6. 5. 2019.)